Zoran Bukvić: Ulaskom u NATO povećane prijetnje po bezbjednost
"Nisu građani oslobođeni straha da glasaju za NATO, već su osiromašeni i preplašeni građani izloženi pritisku da to rade"
Ulaskom Crne Gore u NATO, teoretski se povećava njena izloženost novim transnacionalnim prijetnjama, poput međunarodnog terorizma islamskih fundamentalista, ocijenio je vojni analitičar Zoran Bukvić.
Najnovije istraživanje agencije Ipsos pokazalo je da da bi na eventualnom referendumu za ulazak Crne Gore u NATO savez, za bilo 42 odsto, a protiv 41.
"Posle istraživanja vezana za predsjedničke izbore u Srbiji, kada se predviđala sigurna i ubjedljiva pobjeda Borisa Tadića, a izgubio je, Ipsosu ne treba puno vjerovati", smatra Bukvić.
On je agenciji MINA rekao da se do sada u kampanji za NATO nije ništa kvalitetno promijenilo, osim pritiska na građane da je opet u pitanju istorijska odluka i da su svi koji su protiv NATO, ujedno i protiv Crne Gore.
"Nisu građani oslobođeni straha da glasaju za NATO, već su osiromašeni i preplašeni građani izloženi pritisku da to rade", rekao je Bukvić.
On misli da je referendum za NATO trebalo raspisati prije ulsaka u Akcioni plan za članstvo (MAP) i prije izrade godišnjih nacionalnih planova a, kako je naveo, do sada su sve države koje su bile u MAP-u ušle u NATO.
"Priča o bezbjednosti Crne Gore i o stranim direktnim investicijama su najčešće priče koje se eksploatišu u kampanji. Naravno, na način koji odgovara promoterima NATO. O bezbjednosti govore svi, pa i oni koji i ne znaju da postoji Strategija nacionalne bezbednosti i Strategija odbrane", ocijenio je Bukvić.
On smatra da je upitno ko će vojno ugroziti Crnu Goru, kada je okružuju države članice NATO, države koje žele to da budu i Srbija.
"Ako države članice NATO baštine demokratiju i mirno rešavanje svih problema, valjda to neće uraditi Srbija", naveo je Bukvić.
Prema njegovim riječima, ulaskom Crne Gore u NATO, teoretski se povećava njena izloženost novim transnacionalnim i asimetričnim prijetnjama, kao što je, na primjer, međunarodni terorizam islamskih fundamentalista.
"Ulaskom u NATO Crna Gora postaje jedna od prioritetnih meta Al Kaide i islamskog fundamentalizma, koji ima jake baze u regionu. Učešćem u ratovima koje NATO vodi višestruko bi se povećale i pretnje po bezbjednost Crne Gore, jer će postati moguća meta svih protivnika agresivne politike NATO", ocijenio je Bukvić.
Prema njegovim riječima, neprijatelj bi tada napadao na Crnu Goru kao jednu od lakših meta za zadavanje udarca celom savezu.
Kako je naveo, od 1999. godine i vojne intervencije na Jugoslaviju, bez odobrenja Ujedinjenih nacija, ređaju se vojne intervencije Zapada u Avganistanu (2001.), Iraku (2003.) i Libiji (2011.).
"Posle neuspjeha sa Sirijom, na listi čekanja su Iran i Sjeverna Koreja. Sve intervencije su bile humanitarne, preventivne i pravedne, po NATO. Preventivni rat je izgubio kredibilitet kada se ispostavilo da Irak nema oružje za masovno uništenje, što je bio povod za rat. Posle smjene režima u Avganistanu terorizam nije nestao", kazao je Bukvić.
On je kazao da je širenje NATO izraz geopolitičkog interesa Sjedinjenih Američkih Država.
"Posle uspostavljanja vojnog prisustva SAD na Kosovu i Metohiji, slijedi ekspanzija NATO vojnih baza prema istoku, odnosno Rusiji. U budućnosti, potencijalni sukobi vodiće se uglavnom za energetiku-naftu, pa je to razlog sve većem broju baza", kazao je Bukvić.
Kako je rekao, pripremajući se da zgrabi naftno bogatstvo Kaspijskog mora, Vašington planira da to učini osloncem na svoje baze u Rumuniji i Bugarskoj.
"Bugarska i Rumunija dale se SAD vrlo važne vojne baze, koje predstavljaju američka isturena uporišta prema Rusiji i prema naftonosnom regionu Kaspijskog bazena i bliskom istoku. Vojna baza Deveselo u Rumuniji nalazi se na 500 kilometara od ruske flote u Crnom Moru, gdje u šahu drži južni dio Rusije", ukazao je Bukvić.
Postavlja se pitanje od koga se NATO brani bazama.
Rumunija i Bugarska su, podsjetio je, 2004.godine ušle u NATO, a 2007. u EU, »prije svega zahvaljujići SAD, zbog ustupljenih baza. Da nije bilo toga, pitanje je kada bi obe države ušle u EU«.
On je ukazao da promoteri za NATO ne spominju Američki „rat zvijezda“ ili evropski „antiraketni štit“.
"Odluka Bukurešta da Rumunija postane dio Američkog antiraketnog štita najkrupnija je bezbjednosna promjena u ovom dijelu Evrope. Ispada da je Rumunija najbolja lokacija za odbranu od iranskih interkontinentalnih raketa ili od Severnokorejskih projektila, mada je to po geografskim i zakonima fizike smešno", kazao je Bukvić.
S obzirom na to, kako je rekao, da nisu u pitanju iranske ili severnokorejske rakete, onda se radi o ruskim interkontinentalnim projektilima, najvažnijem segmentu vojne moći Rusije.
"Riječ je o tome kako obezvrijediti ruski strateški potencijal i kako Rusiju razoružati. Ako se pogledaju lokacije ruskih interkontinentalnih raketa, njihove kopnene baze sa silosima u kojima su projektili, onda je jasno zašto su SAD za štit i njegove rakete izabrali Rumuniju, a ne recimo Izrael ili Tursku. U Moskvi oko toga nemaju uopšte dilemu", rekao je Bukvić.
Kako je naveo, imajući u vidu globalne svjetske odnose, nameće se pitanje ko ugrožava demokratiju i kapitalizam i od čega se Evropa brani militarizacijom.
"U NATO je lako ući, ali je teško izaći. Članom 13. Sjevernoatlantskog sporazuma uređeno je da nakon što je sporazum na snazi 20 godina, svaka strana može istupiti godinu dana nakon što je predala izjavu o istupanju vladi SAD, koja će obavestiti vlade drugih potpisnica o predaji takve izjave", pojasnio je Bukvić.
Komentarišući navode promotera koji pominju kako NATO vodi računa o ekologiji, Bukvić je rekao da je tokom agresije na SRJ u međunarodnim vodama Jadranskog mora izbacio šest hiljada bombi sa osiromašenim uranijumom u blizini hrvatskih teritorijalnih voda a na teritoriju SRJ izbacio 30 hiljada projektila sa osiromašenim uranijumom ili oko 15 tona osiromašenog uranijuma što je, kako je kazao, zabranjeno i protiv je običaja rata.
"Ako Crna Gora uđe u NATO, u vanrednim situacijama našoj državi biće pružena pomoć šakom i kapom, biće i čizama i helikopterima, govore promoteri. Zaboravlja se da je u poslednjih nekoliko godina Grčkoj, prilikom požara, pomoć dolazila daleko više od država koje nisu članice NATO, a pomoć država NATO bila je simbolična", naveo je Bukvić.
On je podsjetio na tvrdnju bivšeg predsjednika Francuske, Šarla de Gola.
"On je još pedesetih godina prošlog vijeka tvrdio da je vojna organizacija NATO potpuno prevaziđena, jer više ne postoje okolnosti koje su je proizvele. On je javno izgovorio da NATO, predvođen Amerikom, kontroliše cio svijet, ali da Amerikance nema ko da kontroliše", zaključio je Bukvić.
( Mina )