Besmrtno središte: Breza
U ruskim proljećnim obredima, breza kao drvo koje najranije olista, javlja se kao ovaploćenje zemljine sile, njene plodonosne moći
Breza je u istočnoj Evropi i srednjoj Aziji sveto drvo: ona je kosmičko stablo i besmrtno središte, centralna tačka u vaseljeni oko koje kruži sve što postoji. Lišće predstavlja dio stabla koji je osjetljiv na promjenu. Ogoljavanjem drveta otkriva se njegov nepromjenljivi centar.
Pošto, prema narodnom vjerovanju, tjeraju zlo, brezovi prutovi su se koristili za šibanje ljudi posjednutih zlim duhovima. Breza je nacionalno obilježje Estonije.
U ruskim proljećnim obredima, breza kao drvo koje najranije olista, javlja se kao ovaploćenje zemljine sile, njene plodonosne moći. Za rusku tradiciju karakterističan dio trojičkih obreda je običaj “savijanja brezica“.
Djevojke su pred Trojice odlazile u šumu, odabirale mladu brezu i savijale njene grane u obliku prstenja, vezujući ih svojim trakama. Vezivanje je praćeno ritualnim pjesmama i kolom.
Na same Trojice, ponovo bi odlazile do odabrane mlade breze da bi je „oslobodile“.
Mlada breza u Rusiji simbolizuje proljeće i djevojku. U pratećim pjesmama prilikom svadbenog obreda, kod Istočnih Slovena su breza i dub korišćeni kao simbol mlade i mladoženje. Na žensku simboliku breze ukazuje vjerovanje kod Istočnih Slovena, da se poginula djevojka pretvara u brezu. Tako u Ukrajini narodne pjesme čuvaju vjerovanje da je brezino stablo - tijelo, a lišće - kosa djevojke koja se utopila.
Kod Zapadnih Slovena metla napravljena od brezinih grančica prislanja se uz postelju porodilje ili uz kolijevku novorođenog djeteta, zbog vjerovanja da je breza drvo koje štiti od zla. U obredima Južnih Slovena breza igra manju ulogu: od njene kore prave se „lile“ (buktinje), ritualni predmeti prisutni u običajima obavljanim ljeti, uglavnom uoči Petrovdana.
Breza je u pravom smislu te riječi sveto drvo sibirskog stanovništva kao njihovo vaseljensko drvo. Ona je otjelovljenje osovine svijeta. Ovakva aksijalna simbolika vidljiva je prilikom šamanskog obreda uspona uz drvo u sibirskoj jurti. Najprije, šaman postavlja mlado brezovo drvo, kome su odsječene donje grane, u središtu posebnog sagrađenog šatora od kože. Na deblo se urezuje sedam ili devet žljebova; oni predstavljaju nebeske nivoe kroz koje će šaman proći u svom ritualnom usponu.
Uspon u nebo i silazak u donji svijet, jesu glavne odlike šamanizma. Breza sa prečagama predstavlja most koji šaman prelazi tokom svog ekstatičnog putovanja u nebeske predjele.
( Goran Gligorović )