Krivokapić: NATO je na Balkan stigao da donese mir

Pitanje NATO-a zaslužuje da se nađe na raspravi u parlamentu, a predstavnici svih partija trebalo bi da na tu temu komuniciraju sa biračima na terenu, poručili su predstavnici parlamentarnih stranaka na konferenciji o ulozi Skupštine u procesu evroatlantskih integracija.

Konferenciju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i parlament, pod pokroviteljstvom njemačke Ambasade u Podgorici.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, kazao je da parlament, s obzirom na veoma značajnu političku ulogu, još nije na pravi način uključen u dijalog o NATO integracijama.

"Smatramo da se može i mora bolje, da su izabrani predstavnici građana dužni da se uključe u ovaj važan dijalog i svojim biračima objasne zašto se zalažu za učlanjenje Crne Gore u NATO ili zašto zastupaju neki drugi koncept", kazao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, čini se da dosadašnja aktivnost Skupštine, koja se u najvećem svodila na diplomatske kontakte, odgovore ministara na poslanička pitanja i redovan rad Odbora za bezbjednost, nije dovoljna.

"U Skupštini se mora razviti ozbiljna politička rasprava, poslanici svojim biračima moraju poslati razumljive, jasne poruke, bez obzira na to koji koncept zastupaju", naveo je Koprivica.

Kako je dodao, Skupština mora u ovom procesu naći i kontrolnu ulogu.

"Da se kroz zvanična konsultativna ili kontrolna saslušanja, u saradnji sa izvršnom vlasti, moraju rasvijetliti sva značajna pitanja i dileme", rekao je Koprivica.

Krivokapić: NATO jedino rješenje za Crnu Goru

Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić poručio je da je NATO bez alternative za Crnu Goru i jedina mogućnost za državu.

"Mi smo posljednje parče obale od Portugala do Istanbula bez NATO kišobrana. Ta puzla mora biti složena", poručio je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, NATO je došao kao vjesnik mira na Balkan.

"Našem bratoubilačkom beznađu, besmislenosti, istorijskoj stranputici, NATO je polovinom 90-ih došao da pokuša donijeti mir. Naravno, skloni smo da vidimo greške NATO-a u tim operacijama, a potpuno nespremni da uporedimo naše greške", rekao je Krivokapić.

On je kazao da se o ljudima nikad ne govori u brojevima, o "žrtvama se ništa suštinski ne može objasniti brojevima, ali brojevi postoje".

"Mi u Crnoj Gori znamo da je u našem bliskom susjedstvu poginulo deset hiljada djece u tom ratu i oko 100 hiljada ljudi. NATO je došao da nas zaustavi da, kao najbliži, slični, neki će reći isti, nastavimo to beznađe i u 21. vijeku", naveo je Krivokapić.

On je kazao da je parlament mjesto gdje se tradicionalno rješavaju politički sporovi, a da je crnogorski parlament otišao dalje i da ima snagu da vodi razvojni dijalog i o političkim temama.

Krivokapić je poručio da su orjentacije ka Evropskoj uniji (EU) i NATO-u neraskidive.

"Niko sa istočnog bloka, Balkana, evropskog srednjeg istoka nije ušao u EU, a da nije prošao NATO provjeru i to je logično. Oni koji su lako pravili ratove međusobno moraju biti bezbjednosno provjereni", rekao je on.

Prema riječima Krivokapića, nema odluka koje nemaju dileme.

"Da nema dileme, ne bi ni bili izabrani da donosimo odluke, ali taj broj dilema se smanjuje i neumitnost potrebe Crne Gore za NATO je sve više jasna svima onima koji hoće da promišljaju bez straha od prošlosti, sa dovoljno hrabrosti za budućnost. NATO je garant vladavine prava u Crnoj Gori", ocijenio je on.

Krivokapić je poručio da vjeruje da će crnogorski parlament, već do septembra biti spreman da odluči o članstvu u NATO sa većinom većom od dvotrećinske.

Fišer: Članstvo mora imati podršku građana

Prema riječima njemačkog ambasadora u Crnoj Gori, Piusa Fišera, debata o koristima članstva u NATO je porasla i to je zdravo dešavanje.

Fišer je kazao da se često spominje neutralnost, dodajući da on smatra da je taj koncept nešto što jako puno košta i što bi, dodao je, bilo previše skupo za Crnu Goru.

"Ovo nije debata za diplomate, već za narod Crne Gore i predstavnike tog naroda. Skupština ima ključnu ulogu u tom procesu, treba da bude glavni forum za debate o budućnosti nacije i pristupanje NATO je pitanje takve vrste", rekao je Fišer.

On je poručio da članstvo u bezbjednosnoj alijansi mora da ima veliku podršku na nacionalnom nivou.

Fišer je kazao da su navodi onih koji se protive članstvu u NATO, da će Crna Gora biti uvučena u konflikt protiv svoje volje, nerazumijevanje.

"Svaka odluka u NATO se donosi jednoglasno, ako ste u NATO-u, to ne umanjuje suverenost, naprotiv, unapređuje suverenost države", rekao je Fišer.

On je ocijenio da je Skupština odlučna da vrši svoju nadzornu funkciju u vezi sa Vladinim odlukama.

"Isto tako je važno da je Skupština aktivno uključena u proces pristupanja EU, a nadamo se u budućnosti u proces integracija u NATO. Demokratska društva moraju da imaju jaki, profesionalni parlament i Skupština Crne Gore postaje modernizovanija, transparentnija, efikasnija", dodao je on.

Prema riječima Fišera, povećana ovlaščenja koja ne idu ruku pod ruku sa povećanom odgovornošću nijesu dobra.

On je rekao da je usvajanjem ustavnih izmjena Skupština na sebe preuzela ključnu odgovornost za imenovanje sudija, i za buduće imenovanje najviših funkcija u pravosudnom sistemu.

"EU očekuje da će Skupština ispoštovati sve odgovornosti koje je na sebe preuzela, dozvolite da budem iskren – kako da preuzmete takvu odgovornost ako bojkotujete vršenje mandata koji su vam glasači povjerili", istakao je Fišer.

On je kazao da žali što zakon o izboru odbornika i poslanika nije usvojen.

"Želim da pozovem sve stranke da se vrate pregovorima. Dužnost je svake političke stranke, političarač da aktivno i iskreno traži konsenzus kad je potrebna ovakva većina«, rekao je on, ocjenjujući da nije lako napraviti ustupak, ako je ponekad protiv ličnog interesa", rekao je Fišer.

Simović: Cijelo društvo da učestvuje u razgovoru o NATO

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS), Milutin Simović, kazao je da očekuju dobre vijesti sa NATO Samita u Velsu.

On smatra da je dobro da se u ovoj fazi intenzivira komunikacija i da se pruži prilika da se istaknu sve prednosti koje članstvo nosi, ali i da se pomenu i neke dileme.

"Ovo nije tema koja se tiče samo parlamenta, Vlade ili NVO sektora već treba uključiti sve segmente društva. To je tema koja se svih tiče i u koju svi treba da se uključimo“, kazao je Simović.

Prema njegovim riječima, obaveza poslanika je iskoristi sve mehanizme koje pruža parlamentarna aktivnost, a pored reprezentativne i kontrolne uloge, tu je i komunikacija sa građanima i odlazak na teren.

„DPS vodi intenzivirnu komunikaciju sa partijskom infrastrukturom na terenu. Tu je dnevna komunikacija lidera sa članstvom, objašnjavamo im što nam to donosi članstvo u NATO. Sve partije trebalo bi da izađu iz udobnih kabineta i počnu komunikaciju sa biračima na terenu“, poručio je Simović.

Na pitanje šta će konkretno uraditi kako bi povećali informisanje građana o NATO integracijama, Simović je kazao da će mnogo toga uraditi kroz zakonodavanu i kontrolnu funkciju.

„Nastavićemo da usvajamo zakone koji će doprinijeti daljem jačanju vladavine prava koja je jako bitna za EU i NATO integracije, donosićemo zakone koji će nastaviti reformu bezbjednosti, nastavićemo sa neposrednom komunikacijom sa građanima“, dodao je Simović.

On je poručio i da će koristiti mehanizme konsultativnog saslušanja, kontrolnog i svih ostalih mehanizama koji su definisani Poslovnikom.

Lekić: Poštovati argumente svih

Lider Demokratskog fronta, Miodrag Lekić, kazao je da u tom savezu imaju komponente koje se zalažu za neutralnost i imaju svoju argumentaciju, ali postoje i grupacije koje su za NATO integracijem navodeći da poštuje taj dualizam“.

„Vladajuća struktura to plasira kao dramatično najvažniju temu. Ja mislim da je najznačajnija tema o borbi protiv korupcije i kriminalai to što nemamo kontrolisanu vlast. Mi ne možemo doći do podataka o rebalansu, ne možemo ga usvojiti, imamo misteriju oko Kombinata aluminijuma. Ne znamo ko je krao struju, ko je sramotio Crnu Goru“, rekao je Lekić.

Onda, dodao je, kad neko iz vlasti to sve mora da saopšti, onda kažu „Mi smo za NATO“. „E nema goreg načina za propagandu. To je jedan od glavnih problema“, ocijenio je Lekić.

Kako je kazao, tema NATO-a definitivno zaslužuje da se nađe na raspravi u parlamentu.

„Kako ćemo u NATO ako dovodimo vrlo sumnjiv kapital. Apelujem da ne postavljamo NATO kao da je 1948. godina i pitanje jesi li za Tita ili Staljina. Ne bi trebalo da koristimo ovu temu za okretanje jedne Crne Gore protiv druge. Složimo argumente, to je racionalni izbor. Treba demokratski raspraviti o tome, u parlamentu“, ocijenio je Lekić.

On smatra da je potrebno napraviti redosljed prioriteta.

„NATO je značajna tema, treba raspravljati o njoj, ali ne preko državnih medija koje finansira država. Ta kampanja je primitivna i kontraproduktivna, pri tome se troši novac iz budžeta. Zašto ne bismo materijalno stimulisati i one koji ne podržavaju članstvo“, upitao je Lekić.

Mustafić: Kada je država multikulturna logično je da uđe u NATO

Poslanik Bošnjačke stranke, Suljo Mustafić, ocijenio je da je Skupština do sada nedovoljno iskoristila svoje kapacitete i mogućnosti.

„Ova tema je bila na sjednicama odbora koje se bave ovom temom i prilikom rasprave o aktivnostima i budžetu Ministarstva odbrane. Bila je prisutna i u diplomatskim aktivnostima. Međutim, nedovoljno“, kazao je Mustafić.

Prema njegovim riječima, za Crnu Goru, kao multikulturno društvo, logičan je put prema NATO Alijansi.

„To je najjeftiniji put, ulazak u taj civilizacijski krug koji NATO uokviruje. Od vladavine prava, borbe protiv korupcije i kriminala i reforma bezbjednosti će zavisiti dinamika pristupanja Alijansi“, dodao je Mustafić.

Kako je rekao, put ka Alijansi je način da se smanjuje pošast našeg društva, da jača vladavina prava, da jača stabilnosti i sigurnost građana i da ambijent postaje sigurniji za investicije.

„Komunikaciona strategija nije bila dobra, mora se popravljati, intenzivirati u urbanim, ali i najudaljenijim mjestima u Crnoj Gori. Kao što je prije osam godina prioritetna tema bila nezavisnost, sada je to NATO i EU“, rekao je Mustafić.

( Mina )