Izdat nalog za hapšenje Janukoviča

Vršilac dužnosti ukrajinskog ministra policije Arsen Avakov izdao je nalog za hapšenje smijenjenog predsjednika Viktora Janukovića, a kako je javio Asošiejtid pres, doskorašnji šef Ukrajine i još nekoliko visokih zvaničnika se traže zbog "masovnog ubijanja civila".

Janukovič je stigao na Krim u nedjelju, otpustio svoje zvanično predsjedničko obezbjeđenje i odvezao se na nepoznatu lokaciju, kazao je Avakov dodavši da je svrgnuti predsjednik ranije probao da ode u rodni Donjeck, ali je zaustavljen.

Rusija povlači svog ambasadora

BBC je prenio da Moskva povlači ambasadora Rusije iz Kijeva zbog sve gore situacije u Ukrajini.

Rusija je inače osudila izglasavanje smjene Janukoviča, a na povlačenje ambasadora uticala je izjava privremenog predsjednika Ukrajine da se okreće ka EU, a ne Rusiji, zbog koje se opozvani predsjednik bio "odrekao" približavanja Briselu.

Ukrajina opet krenula ka Evropi

Novi privremeni predsjednik Ukrajine obećao je da će zemlju vratiti na put evropskih integracija sada kada je zbačen Janukovič koji uživa podršku Moskve, dok su SAD i evropski saveznici upozorili Rusiju da ne šalje trupe u Ukrajinu.

Dok su rivali sa Istoka i Zapada naizgled bili složni u jednom - da vakuum vlasti u Kijevu ne smije dovesti do raspada zemlje, privremeni predsjednik Oleksander Turčinov poručio je juče da novo ukrajinko rukovodstvo želi da odnosi sa Rusijom budu na „novim, jednakim i dobrosusjednskim osnovama kojima se priznaje i u obzir uzima evropski izbor Ukrajine“.

Dan nakon što je Janukovič pobjegao, poslije 82 žrtve uličnih protesta i stotine ranjenih, poslanici su izglasali da se novi predsjednik parlamenta Turčinov imenuje za privremenog šefa države. Ovaj saveznik Janukovičeve rivalke Julije Timošenko juče je rekao da do utorka mora da bude postignut dogovor o formiranju nove vlade nacionalnog jedinstva.

Timošenkova je kazala da neće biti privremena premijerka. Nakon dvije godine zatočeništva, vjerovatnije je da želi da se oporavi i skupi podršku za predsjedničke izbore na kojima će se kandidovati, naveo je Rojters.

Dok su prozapadni demonstranti držali pod kontrolom centar Kijeva, poslanici su požurili da donesu odluke kojim se cementira njihova vlast, odbacuje razuzdana korupcija i pozivaju na odgovornost zvaničnici koji su naredili policiji da puca na Trgu nezavisnosti.

Međutim, ko god da dođe na mjesto premijera prelazne vlade, suočiće se sa ogromnim izazovom da zadovolji očekivanja javnosti, kao i sa ekonomijom u dubokoj krizi, čak i ako EU uspije da novim ponudama pomoći nadoknadi kredite koje je Rusija zamrzla.

Strah od separatizma

Sukobi na Krimu i u pojedinim istočnim gradovima između pristalica novog, proevropskog poretka u Kijevu i onih koji žele da ostanu bliže Moskvi oživjeli su strahovanja od separatizma.

Upitana o mogućnosti da Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, Suzan Rajs, savjetnica za nacionalnu bezbjednost predsjednika Baraka Obame, kazala je da bi to bila „ozbiljna greška“.

„Nije u interesu ni Ukrajine, ni Rusije, ni Evrope, ni SAD da se zemlja podijeli“, kazala je.

Predsjednik Vladimir Putin juče je razgovarao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. U saopštenju Merkelinog portparola navodi se da se dvoje lidera složilo da se mora očuvati „treritorijalni integritet“ Ukrajine.

Na pitanje BBC-a da li bi Rusija mogla „poslati tenkove“ da brane njene interese na proruskom istoku i na poluostrvu Krim gdje je bazirana ruska crnomorska flota, britanski šef diplomatije Vilijam Hejg je kazao da „zaista ne bi bilo u interesu Rusije da uradi nešto tako“.

Malo je vjerovatno da bi SAD i njihovi NATO saveznici rizikovali sa direktnom vojnom konfrontacijom sa Rusijom, ali ovakva retorika, koja podsjeća na hladni rat, ističe o kolikom se ulogu u Ukrajini radi.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov kazao je američkom državnom sekretaru Džonu Keriju da je opozicija „prigrabila vlast“ silom, ignorišući primirje koje je uz posredstvo EU sklopljeno u petak i na osnovu kojeg je Janukovič trebalo zasada da ostane na vlasti.

Međutim, čak i poslanici iz Janukovičeve partije glasali su u subotu za njegov opoziv i izdali saopštenje u kojem njega i njegovu kliku okrivljuju za krizu. Od njega su se distancirali i oligarsi za čijeg predstavnika i zaštitnika je dugo važio.

Janukoviču oduzeta vila

Svjesni da su demonstranti na Majdanu izuzetno sumnjičavi prema političkoj klasi, poslanici Vrhovne rade su izglasali smjenu ministra spoljnih poslova, kao i ministra obrazovanja Dmitra Tabačnuka koji je optužen da je favorizovao rusku verziju ukrajinske istorije. Parlament je ruskom jeziku oduzeo status zvaničnog. Usvojen je predlog da luksuzno Janukovičevo imanje u predgrađu Kijeva pređe u vlasništvo države. Vodi se istraga „teških zločina nad ukrajinskim građanima, koje su vršili i bivši lideri države“.

Janukovič, za koga se juče nije znalo gdje se nalazi, optužio je protivnike za puč u nacističkom stilu i poručio da je on i dalje na vlasti.

„Krije se kao pacov“

Lider opozicije Vitalij Kličko negirao je da se desio puč u zemlji.

„Parlament je posljednja zvanična zakonska institucija u Ukrajini“, kazao je. „Niko ne zna gdje je predsjednik Ukrajine. Pokušavali smo da ga nađemo cijeli dan juče“.

Mnogi demonstranti na Majdanu i dalje su bili u pancirima ručne izrade i maskirnim komadima odjeće, sa šlemovima na glavama i palicama u rukama. „Bićemo ovdje dok ne dobijemo novog predsjednika", kazao je za Rojters Bohdan Zaharčenko (23).

Jaroslav Stašenko (36) iz Lavova kazao je dok se grijao pored logorske vatre: „Hoćemo da dovučemo ovdje Janukoviča... On je kukavica. Krije se kao pacov.“

Svi čekaju reakciju Putina

Vladimir Putin mora donijeti odluku po pitanju Ukrajine koja će po svemu sudeći oblikovati njegovu političku zaostavštinu, ali i budućnost Rusije. Smjenom Janukoviča, Putin je ostao bez saveznika koji je bio presudan za njegovu nadu da će Ukrajinu zadržati u orbiti Rusije.

Njegove nade u izgradnju velikog trgovinskog bloka bivših republika SSSR-a kao protivteže Kini i SAD sada su možda uništene.

Rusija teško da može dati bolju ponudu od one koju je dala u decembru - 15 milijardi dolara. Ali primjena sile, kao što je preuzimanje kontrole nad oblastima na istoku Ukrajine, izazvala bi daleko ozbiljniji konflikt sa Zapadom.

Putin u javnosti nije govorio o stanju u Ukrajini, ali nema sumnje da pokušava da nađe način da sačuva kredibilitet u geopolitičkoj borbi za Ukrajinu, borbi u kojoj je do prošle nedjelje i vodio.

Činilo se da je Putin pobijedio u odlučujućoj bici, kada je Janukovič prošlog novembra odustao od sporazuma sa EU.

Sada kada je Janukovič pao u nemilost, dogovor o 15 milijardi dolara ruskog kredita Ukrajini dolazi u pitanje. Osim već aktuelnog zamrzavanja tranše kredita, Moskva bi mogla pribjeći i zabrani uvoza iz Ukrajine.

Rusija je nagovijestila svoje namjere i na drugom frontu kada je u subotu uputila Alekseja Puškova, Putinovog lojalistu i poslanika, na sastanak sa regionalnim liderima iz istočne Ukrajine koji su kazali da više ne priznaju odluke nacionalne skupštine, što bi moglo ići na ruku Moksvi u slučaju da ima plan da pripoji te regione Rusiji.

Međutim, kao što je EU predststavila pobjedu Rusije u novembru kao Pirovu, štampanje toliko eura da Ukrajina još jednom promijeni mišljenje po pitanju Evrope mogla bi takođe biti Pirova pobjeda - ali za Brisel.

Da li bi Putin, međutim, mogao da prihvati toliki poraz u borbu u kojoj je do prije samo nekoliko dana vodio?

To bi bio naročito težak udarac u periodu kada njegov drugi veliki spoljnopolitički uspjeh iz 2013 - dogovor sa Damaskom o predaji hemijskog arsenala - napreduje veoma sporo.

Ako Ukrajina napravi još jedan zaokret i okrene se EU, Putin će zabilježiti spoljnopolitički poraz koji bi se veoma loše mogao odraziti kod kuće.

Angažman Ukrajine, sa svojim velikim tržištem i izvorima minerala, presudan je za uspjeh planirane Putinove Evroazijske unije.

Gubljenje uticaja u Ukrajini teško bi prihvatili Rusi koji tu zemlju smatraju kao slugu sa bliskim kulturnim i vjerskim vezama.

Uspjeh učesnika protesta u svrgavanja Janukoviča pažljivo prate i Putinovi protivnici, koji nisu uspjeli da učine istu stvar velikim uličnim protestima 2011-12.

Upozoravajući da bi se ti demonstranti mogli vratiti na ulice, opozicioni lider Boris Nemcov napisao je: „Putin ima više novca (od Janukoviča) i naš narod je strpljiv. Ali to strpljenje nije vječno“.

Zapad nudi novac da se preguraju izbori

Zvaničnici EU su ponudili finansijsku pomoć novoj vladi i oživljavanje trgovinskog sporazuma koji je Janukovič pod ruskim pritiskom odbacio u novembru.

Šefica diplomatije EU Ketrin Ešton danas stiže u Ukrajinu gdje će razgovarati o ekonomskoj pomoći. SAD su takođe ponudile pomoć, ali je budžet i u EU i u Vašingtonu ograničen, a međunarodni kreditori poput MMF-a mogu i dalje biti obazrivi prema Janukovičevim oponentima koji su na vlasti bili prije njega i za čijeg mandata Ukrajina takođe nije bila uspješna ekonomska priča.

Međutim, zabrinutost zbog nestabilnosti i želja da se kod zapadnih birača stvori utisak da se pruža podrška demokratskom pokretu kojeg ugrožava ruska diktatura mogu olakšati odobrenje finansijskih sredstava – makar samo da Ukrajina prebrodi period do poslije izbora, naveo je Rojters.

Ruski ministar finansija je kazao da se sljedeća tranša obećanog kredita od 15 milijardi neće isplaćivati makar dok se ne formira nova vlada.

Galerija

( Danka Vraneš Redžić, Miloš Rudović )