Kamere snimile napadača: Posuo benzin po vozilu "Vijesti" i zapalio ga
Šef Delegacije Evropske unije Mitja Drobnič i ambasador Italije Vinćenco Del Monako danas su posjetili redakciju "Vijesti"
Službeno vozilo "Vijesti" zapaljeno je oko 2.30 časova u Bulevaru vojvode Stanka Radonjića, u blizini nekadašnje Tuške pijace u Podgorici.
Vozilo marke "nisan" je poliveno benzinom i zapaljeno, a u požaru je izgorio prednji dio automobila.
Policiji su slučaj prijavili stanari zgrade, a inspektori su uzeli izjave od njih, kao i snimak sa sigurnosne kamere sa ulaza zgrade ispred kojeg je vozilo bilo parkirano.
Na snimku se vidi da je u napadu učestvovala jedna osoba, ali se lik napadača ne vidi jasno. On je prosuo tečnost po prednjem dijelu vozila i zapalio ga. Otišao je u nepoznatom pravcu čim je plamen buknuo, a stanari ga nisu vidjeli.
Policija je obavila uviđaj na licu mjesta.
Drobnič i Del Monako posjetili redakciju
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič i ambasador Italije u Podgorici Vinćenco Del Monako posjetili su redakciju "Vijesti", nakon posljednjeg napada.
Drobnič je kazao da je posjeta izraz solidarnost delegacije EU i ambasade Italije sa "Vijestima".
Drobnič i Del Monako sa Ivanovićem (Foto: Savo Prelević)
Drobnič je osudio posljednji ali i ostale napade na novinare i imovinu "Vijesti".
Direktor "Vijesti" Željko Ivanović kazao je da je u pitanju jubilarni, 15. napad na imovinu i zaposlene u listu u posljednjih sedam godina.
"Da parafraziram premijera sa njegove nedavne promociju u Ulcinju - svi ti napadi su djelo kriminalaca iza kojih stoje pojedine strukture iz same vlasti. S tim što pod vlašću ja podrazumijevam i djelove organizovanog kriminala podjednako kao i pojedine ministre i na izborima izabrane članove parlamenta. Jedino što mi zahtijevamo je da se napokon ti nalgodoavci otkriju", rekao je Ivanović.
On podsjeća da su šanse za razotrikavje pozadine napada na medije minimalne, sve dok je na vlasti politička garnitura koja je proizvela ambijent za napade na nezavisne novinare i medije i koja je, kako kaže, godinama podsticala i ohrabrivala te napade.
"Umjesto razoktivanja i rješavanja svih ovih slučajeva očekujemo prije nove farsične istrage u kojim će se pronalaziti "dobrovoljci" sa iznuđenim priznanjima napada koje nijesu počinili ili će se istrage zaustavljati na otkrivanju pojedinih (i u biti nevažnih) počinilaca bez namjere da se dođe do suštine problema a to su nalogodavci", zaključio je Ivanović.
Marković: Kada ćemo znati ko napada novinare
Zamjenik glavnog urednika lista "Dan" i predsjednik Komisije za praćenje istragama napada na novinare Nikola Marković pozvao je dana v.d. vrhovnog državnog tužioca, ministra unutrašnjih poslova i direktora policije Veselina Vučkovića, Raška Konjevića i Slavka Stojanovića, da javno kažu koji su to razumni rokovi da riješe bar jedan od slučajeva napada na novinare, kao i da daju odgovore na pitanje da li će neko snositi odgovornost ukoliko se to ne desi.
Marković je u izjavi za javnost naveo da je najnoviji, peti po redu napad na imovinu "Vijesti", samo je jedan u nizu dokaza da u ne postoji ili politička volja ili profesionalna sposobnost da se ovakvi vandalski postupci rasvijetle.
"Ambijent linča koji se proizvodi kada su u pitanju nezavisni mediji, ali i svi kritičari režima, pogoduje ovakvim napadima i nesumnjivo inspiriše nove.Nadlezni organi su dužni da zaštite novinare,medije i njuhovu imovinu ili da podnesu odgovornost za nepronalaženje napadača," naveo je onu izjavi za javnost.
Spaljeni automobil jutros na parkingu (Foto: Savo Prelević)
Do tada isključivu odgovornost za bezbijednost novinara, smatra on, snosi vlast.
"Da je otkriven nalogodavac ubistva Duška Jovanovića ne bi bio pretučen Željko Ivanović, da je pravno sankcionisan napadač na Mihaila Jovovića teško da bi se neko smio odvažiti da brutalno prebije Lidiju Nikčević, da su pronađeni oni koji su palili auta "Vijesti" ne bi se bacale bombe ispred te redakcije," podsjeća Marković.
Predsjednik Komisije ukazuje da se ne radi ni o kakvom pojedinačnom činu već o organizovanom pokušaju zastrašivanja slobodnih medija.
Marković očekuje od čelnika istražnih organa da kažu koji su to rokovi u kojima mogu da riješe makar jedan od ovih slučajeva, ali izražava sumnju u to navodeći da "razumije da to nije jednostavno ni lako u državi gdje je premijer jedan od glavih promotera govora mržnje prema nezavisnim medijima".
Sjednica Komisije za praćenje istraga trebalo je biti održana danas ali je odložena zbog smrtnog slučaja.
OEBS: Prijeko potrebna odlučna istraga
Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Janina Hrebičkova, osudila je napad na imovinu dnevnog lista Vijesti i pozvala nadležne da intenziviraju napore kako bi se počinioci priveli pravdi. “Ovo je novi napad na vozilo Vijesti. OEBS podsjeća na prethodne napade na tri vozila u julu i avgustu 2011. Podržavamo aktivnosti koje je policija preduzela na mjestu gdje se incident dogodio, i apelujemo na policiju i tužilaštvo da učine sve što je u njihovoj moći kako bi počinioci bili identifikovani i osuđeni”, saopštila je Hrebičkova. Prema njenim riječima, odlučna istraga tog napada je prijeko potrebna zato što do sada, kako je rekla, nijedna osoba nije uhapšena niti osuđena ni za jedan od tri napada na vozila Vijesti koja su se dogodila tokom 2011. godine. “Misija OEBS-a poziva nadležne da intenziviraju napore kako bi se počinioci ovog, kao i prethodnih napada, priveli pravdi, te da preduzmu mjere da se ovakvi incidenti ne ponove”, kaže se u saopštenju.
Nezapamćena propaganda
Izvršna direktorica nedjeljnika Monitor Milka Tadić - Mijović, ocijenila je da su za napade na medije i kritičare režima direktno odgovorni policija i tužilaštvo.
“Policija nesposobna da pronađe počinioce, ali i tužilaštvo koje ispituje poslovanja kritičkih medija i nevladinih organizacija, u iscrpljujućim procesima od kojih neki traju godinama, dok kriminalci osumnjičeni po regionu i Evropi za najstrašnije zločine posluju u ovoj zemlji, a vlast zloupotrebljava državne resurse”, kazala je Tadić-Mijović.
Ona je istakla da nasilje podstiče i neobuzdana propaganda, nezapamćena na ovim prostorima.
“Pored zapaljive retorike Mila Đukanovića, tu je 'Pobjeda'. Finansirana desetinama miliona nelegalne državne pomoći, ta novina objavljuje govor mržnje zabranjen Ustavom. A neke privatne televizije redovno, pored vlasnika slobodnih medija, njihovih porodica i novinara, u prilozima targetiraju lidere nevladinog sektora i opozicije. Tu je i cijela kolona nacionalnih radnika raspoređena po vladinim servisima, institucijama i konferencijama, koja procjenjuje ko je patriota, a ko neprijatelj države, dakle legalna meta za odstrjel. U takvoj atmosferi nasilje nad kritičkim medijima i pojedincima postaje konstanta, koja više nikoga ne iznenađuje i pitanje je šta je sledeće”.
Pravedna CG: Napadi na "Vijesti" svjedoče o potpunom komoditetu nasilnika
Ponovno paljenje službenog automobila dnevnika "Vijesti" svjedoči o potpunom komoditetu nasilnika koji u kontinuitetu napadaju imovinu opozicionih medija i fizički nasrću na kritički raspoložene novinare, ocijenjeno je danas iz Pravedne Crne Gore.
"Očigledno je da Crna Gora sve više postaje država u kojoj se sloboda štampe srozava na nivo drugorazrednih autokratija, dok je naš pravni poredak tragikomična slika vladajuće politike. Istovremeno, nekažnjivi i dugogodišnji kriminalni napadi na opozicionu štampu jasno govore o providnoj glumi DPS-a kada je riječ o evroatlantskim standardima i vrijednostima", navodi se u saopštenju tog političkog kluba.
CGO: Bez slobode medija se ne ide u EU
Sinoćnji napad se dogodio samo dan nakon objavljivanja dvije vrlo zabrinjavajuće ocjene relevantnih međunarodnih organizacija o stanju medijskih sloboda u Crnoj Gori. To pokazuje svu bahatost onih koji očito imaju razloga da vjeruju da će ostati nekažnjeni od strane nadležnih institucija, odnosno da možda uživaju i njihovu direktnu zaštitu, saopšteno je danas iz Centra za građansko obrazovanje.
"Ovaj napad kao da je trebalo da poruči “džaba vam svi izvještaji i apeli međunarodnih i lokalnih NVO, nastavićemo da vas uništavamo". Ponovo otvara pitanje: da li crnogorske vlasti zaista žele da uvedu državu u EU? Svakodnevno crtanje meta neistomišljenicima od strane vlasti ili vlastima bliskih krugova, ukazuje da u onim strukturama vlasti koje imaju stvarne poluge moći počinje prevladavati odluka da se zakoči sa hodom ka EU", navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.
HRA: Još jedan pokušaj zastrašivanja vlasnika i radnika "Vijesti"
Napad je osudila i Akcija za ljudska prava koja smatra da je u pitanju još jedan u nizu pokušaja zastrašivanja vlasnika i zaposlenih u "Vijestima".
"Od istih nadležnih funkcionera i službenika policije i državnog tužilaštva nerealno je išta više očekivati. Nadamo se da će ih zamijeniti sposobniji, koji će učiniti da Crna Gora prestane da bude poprište napada i drugog ugrožavanja slobode izražavanja prvenstveno novinara Vijesti i drugih novinara i građana koji se usuđuju da javno kritikuju stanje u državi", saopšteno je iz te organizacije.
Napad je osudila i Pozitivna Crna Gora, koja je pozvala nadležne institucije da hitno rasvijetle ovaj slučaj.
"Ako pretendujemo da postanemo članica Evropske unije ovakvi slučajevi svakako nas udaljavju od tog cilja. Država mora biti odlučnija kako bi zaštitila novinare i imovinu medija. Stanje slobode medija u Crnoj Gori je loše što pokazuju i nedavna istraživanja Reportera bez granica. Podsjećamo, jedan od navažnijih pokazatelja demokratije u jednoj zemlji se mjeri stepenom slobode medija", navodi se u saopštenju Pozitivne.
Peti zapaljeni automobil
Sinoćnji napad je najnoviji u seriji napada na imovinu i novinare nezavisnog dnevnika "Vijesti".
Eksploziv velike razorne moći bačen je 26. decembra na redakciju “Vijesti”, ispod prozora kancelarije glavnog i odgovornog urednika Mihaila Jovovića.
Redakcija je kamenovana 8. novembra, kada su tri, i dalje nepoznata muškarca, prišla glavnom ulazu redakcije i prozor prvo razbili velikim kamenom, a potom i jednim manjim.
"Vijesti" su napadnute i tokom Parade ponosa, kada je iz dva puta kamenovana redakcija i polomljeno nekoliko prozora.
U avgustu je ispred kuće novinara "Vijesti" Tufika Softića bačena eksplozivna naprava, prethodno su fizički napadnuti novinarka Olivera Lakić, Mihailo Jovović, direktor lista Željko Ivanović...
Policija i tužilaštvo još nijesu riješili ni seriju paljenja automobila “Vijesti” u ljeto 2011. godine.
Serija napada na automobile lista počela je u noći između 13. i 14. jula 2011. kada su još nepoznati počinioci, oko 3 sata poslije ponoći, polili benzinom dva službena vozila dnevnika, na parkingu Bulevara revolucije u blizini zgrade Agencije za nacionalnu bezbjednost.
U noći 26. jula dogodio se novi napad - u Maslinama ispred kuće radnika lista zapaljen je još jedan ostavljeni automobil redakcije “Vijesti”.
I te noći bio je isti način izvršenja, napadač je prednji dio automobila polio benzinom, zapalio i pobjegao. Nepoznati napadači su 28. avgusta oko 03.58 časova na parkingu kod OŠ “Pavle Rovinski” na Starom aerodromu zapalili kombi štamparije lista, ali u tom slučaju benzin nije korišten za izazivanje vatre.
Medijska sloboda ponižavajuća
Tridesetak nerazjašnjenih slučajeva napada na novinare, medije i ubistvo glavnog urednika „Dana” Duška Jovanovića, razlog su što su po medijskim slobodama ispred Crne Gore azijske, latinoameričke i afričke države poput Nigera, Namibije, Gane, Surinama, Samoe, Haitija, Burkine Faso...
U ovogodišnjem Indeksu slobode medija, RSF su Crnu Goru svrstali na ponižavajuće 114. mjesto od ukupno 180 zemalja. To je pad za jedno mjesto jer je Crna Gora prošle godine bila na 113. poziciji. Ukupni skor je lošiji nego prošle godine. Ove godine iznosi 34,78, a prošle je bio 32,97.
U izvještaju koji prati Indeks ističe se da premijer Milo Đukanović i DPS vode kampanju mržnje protiv nezavisnih novinara u Crnoj Gori.
Pozitivna: Država da zaštiti novinare i imovinu medija
Pozitivna Crna Gora najoštrije osuđuje paljenje službenog automobila “Viiesti” i poziva nadležne organe da hitno rasvijetle ovaj slučaj.
Takođe tražimo da nadležni organi obavijeste javnost koliko su uradili na rasvjetljavanju ostalih slučajeva. Ako pretendujemo da postanemo članica Evropske unije ovakvi slučajevi svakako nas udaljavju od tog cilja.
Država mora biti odlučnija kako bi zaštitila novinare i imovinu medija. Stanje slobode medija u Crnoj Gori je loše što pokazuju i nedavna istraživanja Reportera bez granica.
Podsjećamo, jedan od navažnijih pokazatelja demokratije u jednoj zemlji se mjeri stepenom slobode medija.
Delegacija EU: Broj napada na novinare u porastu, država da reaguje
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori najoštrije osuđuje paljenje još jednog vozila lista Vijesti i očekuje od vlasti da preduzmu odlučne mjere kako bi se postigli mjerljivi rezultati u oblasti očuvanja slobode izražavanja i medija.
“Evropska komisija izražava zabrinutost zbog činjenice da se u posljednjih nekoliko mjeseci u Crnoj Gori povećao broj napada na novinare i medijsku imovinu, i poziva nadležne državne organe da hitno istraže i krivično gone počinioce sinoćnjeg nedjela i svih zločina protiv slobode medija”, kaže se u saopštenju.
Evropska komisija pozdravlja osnivanje Komisije za praćenje istrage u slučajevima napada na novinare. “Očekujemo da će rad Komisije dovesti do opipljivih rezultata”.
Navodi se da je Crna Gora 18. decembra prošle godine otvorila Poglavlje 23, koje se bavi pitanjem pravosuđa i osnovnih prava, uključujući i slobodu medija i novinara.
“U ovom kontekstu, Evropska unija očekuje od crnogorskih vlasti da preduzmu odlučne mjere kako bi se postigli mjerljivi rezultati u oblasti očuvanja slobode izražavanja i medija u Crnoj Gori. Evropska komisija će nastaviti da tokom pristupnih pregovora prati poštovanje svih ljudskih prava, uključujući i prava medija i novinara”, kaže se u saopštenju
Fondacija Ruka prijateljstva: Ovakvi incidenti stvaraju atmosferu nesigurnosti
Nevladina organizacija pod nazivom Fondacija ruka prijateljstva najoštrije osuđuje sinoćnje spaljivanje vozila "Vijesti" i zahtijeva što hitnije rasvjetljavanje ovog i ostalih slučajeva napada na pripadnike medija u Crnoj Gori, s obzirom da još uvijek nema zadovoljavajućih rezultata.
Ovakvi slučajevi, kojih je sve više, ugrožavaju medijske slobode u Crnoj Gori, a samim tim i vladavinu prava, uz to stvarajući atmosferu nesigurnosti u cjelokupnom društvu. Stoga su neophodni konkretni i odlučni potezi kako bi se stvorio ambijent u kojem je moguće ostvariti slobodu izražavanja.
Bečki Die Presse: Već peti uništeni automobil dnevnog lista Vijesti
Službeni auto dnevnog lista „Vijesti“, koji se kritički odnosi prema crnogorskoj vladi, je u četvratk rano ujutro zapaljen u Podgorici. To je od 2011 već peti automobil ovog dnevnog lista, koji je uništen od nepoznatog pocionioca, konstatovao je list an svom internet portalu.
Autor teksta je podsjetio na istorijat napada na novinare i imovinu medija u posljednjih deset godina napomenuvši da nijedan od 30 incidenata, koliko ih se desilo, nije rasvijetljen.
SEEMO: Očekujemo brzu reakciju države
Organizacija medija jugoistočne Evrope (SEEMO) ocijenila je posljednji napad jako zabrinjavajućim.
"Pozivamo odgovorne državne organe, i policiju i državnog tužioca, da odmah otvore istragu kako vi se što prije počinioci i nalagodavci priveli pravdi", kazao je Oliver Vujović, generalno sekretar ove organizacije.
"Očekujemo da se državni organi skoncentrišu i na rješavanje neriješenih slučajeva napada na novinara. Prosto je zabrinjavajuća činjenica da dosadašnje istrage nisu rezultirale hapšenjima odgovornih."
Juventas: Ćutnja institucija ima efekat zastrašivanja različito mislećih
Pored činjenice da najoštrije osuđujemo uništavanje imovine ND "Vijesti", te velikog broja zahtjeva koje smo javno, kao i drugi predstavnici civilnog društva, uputili Upravi policije i tužilaštvu, ne možemo a da se ne zapitamo do kad ćemo morati da pišemo saopštenja i javno protestujemo prije nego zaista nadležne institucije odluče da se ozbiljno uključe u rasvjetljavanje svih dosadašnjih i ovog slučaja napada na novinare i imovinu medija.
Tišina koja odjekuje podjednako jako kao detonacija, postaje pravilo. Ćutnja institucija ima efekat zastrašivanja različito mislećih.
Sve dok je sloboda izražavanja jedan od osnovnih preduslova za napredovanje kako društva tako i svakog pojedinca u njemu, odnosno jedanod osnovnih temelja demokratije, Crna Gora neće moći takvom da se nazove.
Galerija
( Vijesti online )