NEDJELJNA MANDALA

Moral i guzica

Ili: Kako je dekan Pravnog fakulteta u Podgorici objavio rat neprijateljima države i avetima prošlosti

338 pregleda12 komentar(a)
Who is America, Foto: Screenshot (Youtube)
12.08.2018. 06:23h

Svijet se ovih dana smije predstavniku lokalne vlasti američke države Džordžija Džejsonu Spenseru čija je guzica postala veliki hit. Spenser je bio žrtva satiričara, glumca, režisera i genija Saše Baron Koena koji mu se predstavio kao izraelski stručnjak za terorizam i ubijedio ga da se guzicom može napasti ISIS.

Pošto teroristi imaju veliki strah da će samim dodirom muškog dupeta postati homoseksualci, Spenser koji je u to povjerovao trebalo je samo da uzvikuje Amerika, Amerika, i da se zalijeće natraške dok ga “trener” dočekuje i kuraži. Kamera nije skrivena već je dio Baron Koenovog umijeća prevare i magije TV serijala Ko je Amerika, a Spenser je na kraju go, znojav, i skoro da ti ga bude žao, tog malog rasističkog gubitnika i Ameriku koju on predstavlja.

Na sličan način ovih dana čitam kako se u pravnoj državi Crnoj Gori dekan Pravnog fakulteta sasvim pravno oglasio kako treba zabraniti proslavu Podgoričke skupštine. Nije se dekan, koji se inače zove Velimir Rakočević, skidao go i jurišao guzicom nikud, ali me je neodoljivo podsjetio na uplašenog američkog lokalca koji brani svoju veliku domovinu.

U čemu je sličnost, s obzirom na to da je Rakočević zasigurno mudriji od ove naivčine. Sličnost je u tome što je riječ dekana Pravnog fakulteta u Crnoj Gori dovedena taman do nivoa gole guzice, i tačno koliko će se Spenser odbraniti od terorista svojom pozadinom, Crna Gora može da se odbrani od Podgoričke skupštine dekanom.

Da podsjetim, prvo je ove nedjelje negdje iz Vlade anonimno najavljeno kako se neće tolerisati takvo nepočinstvo, takav udar na integritet, da se slavi stogodišnjica nečega za šta inače većinu populacije intimno boli dupe. Onda su stvar preuzeli domoljubni mediji - u državi apsolutne pravde gdje je pojedinac zaštićen ostalo je da se zaštiti još samo država. Pošto se mudre glave oglašavaju uglavnom oko ključnih problema, pojavio se dekan da hitro žirira, medijski vještači i ohrabri vlasti na zabran.

Naravno da je jedini način da se proslavi Podgoričke skupštini podari bilo kakav značaj njena moguća zabrana, no manir izlizanih šlagvorta kojima se DPS i “srpska opozicija” časte i proizvode političku nadrirealnost u narodu poznatu kao “tenzija” neka ne bude tema ovog štiva.

Nisu tema ni dekanovi radovi zbog kojih je bio sumnjičen za plagijat, kao što tema nisu ni korupcijske sage njegovog prethodnika Mujovića sa kojim je započelo totalno blamiranje te visoke funkcije.

Ovdje je tema jedan nacionalni radnik, pa još dekan, koji bi da zabranjuje proslave nekakvih istorijskih prdnjava, a zna se da su istorijske prdnjave garantovane međunarodnim konvencijama, i da ukoliko ne promiču fašizam ili ritualno mučenje sisara, spadaju u red osnovnih ljudskih prava.

To što se minulih godina nekoliko desetina meštara srpstva (stara estetika, prim aut) okupljalo da leleče za slavom Podgoričke skupštine i čojstvom Marka Dakovića, to što se recitovalo, klelo i busalo, odjednom je postalo opasno po državu. Zato je tu dekan da odgovori na upit zabrinutog radija Skala i kaže, kako je “sa pravnog i moralnog aspekta neprihvatljivo bilo kakvo obilježavanje Podgoričke skupštine”.

I tu ću se zaustaviti. Jeste, dekan Pravnog fakulteta smatra da je moralni problem da slaviš Podgoričku skupštinu. Dekan nadahnuto u bas ključu određuje moral, u skladu sa odnosom prema Podgoričkoj skupštini. Vrlo jednostavno, ko ne slavi - moral, ko slavi - nemoral. Jeste, dekan je skinuo gaće, zalijeće se svom snagom na neprijatelja, i viče Nikad više 1918!

Onaj nesrećni Spenser nakon što je postao svjetski slavan pravdao se da je Baron Koen iskoristio njegov strah od terorista koji bi mogli targetovati njegovu porodicu: “Moji strahovi bili su na vrhuncu u to vrijeme, nisam razmišljao jasno i nisam shvatio na šta pristajem učešćem u toj obuci”.

Pitam se, boji li se čega dekan Pravnog fakulteta, i da li je svjestan na šta je pristao kad je odlučio da naciju podučava moralu.