Poglavlje 27: Saradnja sa državama regiona mora biti bolja
"Bitno je da Parlamentarci pokažu veće interesovanje za konkretne stvari iz životne sredine, posebno kad je riješ o međunarodnim dokumentima"
Komunikacija između država regiona kada je riječ o životnoj sredini bi trebalo da je bolja, kao i korišćenje međusobnih iskustava iz tih oblasti, poruka je sa sastanka predstavnika parlamenata Crne Gore, Srbije i Hrvatske.
Državna sekretarka u Ministarstvu turizma i održivog razvoja Daliborka Pejović kazala je da je Zapadni Balkan osiromašen kada je u pitanju razmjena informacije, te da se to najbolje ogleda u oblasti iskorišćavanja hidroenergetskih potencijala.
"Nijesmo svi u istoj politici razmjene informacija od značaja za životnu sredinu i tu mogu biti dvije posljedice, da nema dovoljno transparentsnoti kao i da neko bude koletaralna šteta takvog djelovanja, a što može biti i Crna Gora, zbog svog položaja”, kazala je Pejović.
Ona je napomenula da se brojni ekološki problemi mogu riješiti tako što će se koristiti iskustva iz regiona.
Aleksandar Perović iz Ozona je rekao je bitno da Parlamentarci pokažu veće interesovanje za konkretne stvari iz životne sredine, posebno kad je riješ o međunarodnim dokumentima.
"Preporuka Evropske komisije je da bi poglavlje 27 trebalo da bude otvoreno tek kada Crna Gora donese sveobuhvatnu nacionalnu strategiju, uključujući acioni plan za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU”“U narednom periodu Parlament treba da više vremena posveti razmjeni iskustava u dijelu primjene tih međunarodnih ugovora. Iz Hrvatske su upravo to i sugerisali”, rekao je on.
Crna Gora je , kako je kazala Pejović, uradila dosta u harmonizaciji, ali je primjena i dalje problem.
Sa tim je saglasan i Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič, koji je dodao da su glavni problemi upravljanje vodama i otpadom.
"Preporuka Evropske komisije je da bi poglavlje 27 trebalo da bude otvoreno tek kada Crna Gora donese sveobuhvatnu nacionalnu strategiju, uključujući acioni plan za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU”, kazao je Drobnič.
Potpredsjednik Parlementa Suljo Mustafić je kazao da se Crna Gora suočava sa brojnim problemim, poput neriješenog pitanja odlaganja otpada, zagađenja jezera, obala, lošeg kanalizacionog sistema.
Damir Mataljan, poslanik u hrvatskom Saboru, kazao je životna sredina veoma važna, te da su najveći izazovi Hrvatske takođe otpad i voda.
"Napravili smo akcioni plan za obrazovanje o održivom razvoju i impolementirali smo ga od dječjih vrtića do visokoobrazovnih ustanova", rekao je Mataljan.
Napomenuo je da je riječ o izuzetno skupom poglavlju, te da su potrošili više desetina milijardi eura.
Sastanak je organizovao Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine, i riječ je o četvrtom skupu odbora za vanjske poslove parlamenata Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Republike Srbije.
Vuković: Zabrinuti smo zbog dešavanja u BiH
Predsjednik Odbora za međunarodne odnose Skupštine Miodrag Vuković rekao je da delegacija iz Bosne i Hercegodine, iako je planirano, nije prisustvovala zbog nemira u toj državi.
“Predlažem da uputimo zajedničku poruku da smo zabrinuti zbog dešavanja u toj državi i da pozivamo na dijalog svih strana i posvećenost evropskoj perspektivi BiH”, rekao je on.
( Dražen Đurašković )