Đukanović: U opoziciji slabići ululjkani u privilegijama

Crnogorska opozicija nije u stanju da učešćem u vlasti preuzme odgovornost, a umjesto toga uljuljkani su u manjim ili većim privilegijama, rekao je danas premijer Milo Đukanović. Đukanović je, komentarišući izjavu predsjednika Srbije, Tomislava Nikolića, koji je kazao da ne razumije zašto bi srpski narod bio neprekidno u opoziciji, kazao da to nije samo nejasno Nikoliću, već i njemu. „A pretpostavljam da je sve manje jasno njihovim biračima. Mislim da je riječ o slabićima koji nijesu u stanju da preuzmu odgovornost za ono što podrazumijeva učešće u vlasti“, rekao je Đukanović, gostujući na Radiju Crne Gore. Umjesto toga, kako je rekao, uljuljkani su u manjim ili većim privilegijama, poslanici sa platama, koji jednom ili dva puta mjesečno dolaze na radno mjesto, odu do blagajne da podignu plate, najčešće ne učestvuju u radu plenuma i ne vode dovoljno računa o interesima svojih birača i onom što su, navodno, ugroženi interesi njihove populacije. „Uljuljkani su u privilegijama, dobro plaćeni, nemaju nikakve odgovornosti i to je pozicija iz koje ne žele da izađu i ja ih neću ubjeđivati. Moje je bilo da ponudim nešto što pričam od 2006. godine, vrata su otvorena, ako ne želite kroz njih da prođete, nosite svoju slabost i dalje i objašnjavajte biračima zašto ne želite da postanete do vlasti“, kazao je Đukanović.

DPS-u se ne žuri On je kazao da ne bi imao ništa više dodati onome što je ranije govorio na tu temu, navodeći da nije saglasan sa ocjenom da je kroz pozive opoziciji da učestvuju u vlasti slao poruke Socijaldemokratskoj partiji (SDP). „Sa njima nijesam naučio da razgovaram preko medija, razgovaramo otvoreno“, rekao je Đukanović. Govoreći o radu na izbornim zakonima, sa ciljem učvršćivanja povjerenja u izborni proces, on je podsjetio da izborni sistem u Crnoj Gori, za razliku od brojnih u drugim državama, nikad nije predlagan od Vlade. „Mi to nijesmo radili sa željom da ne bi bili subjektivni i predlagali rješenja koja bi bila kvalifikovana kao naklonjena Vladi, već je izborno zakonodavstvo usvajano uglavnom konsenzusom u parlamentu“, naveo je Đukanović. On je kazao da se, nakon parlamentarnih izbora, u skladu sa maksimom da poraženi ima pravo da se ljuti, krenulo u proces rekonstrukcije izbornog zakonodavstva. Prema njegovim riječima, pojavili su se predlozi koji predstavljaju inovaciju ne za Crnu Goru, već nepoznanicu sa zemlje sa mnogo vecim demokratskim iskustvom i kvalitetnijim iskustvima u implementaciji demokratskog izbornog zakonodavstva. „Predlozi koji bi trebalo da znače tehničke inovacije, što nije primijenjeno u Sjedinjenim Američkim Državama, u nekim evropskim zemljama jeste, ali su odustali od tih rješenja“, rekao je Đukanović. Upozorenje Demokratske partije socijalista (DPS) je, kako je kazao, bilo da se ne žuri sa rješenjima koja nijesu provjerena i koja mogu donijeti probleme u primjeni. DPS će, kako je rekao, sa svoje superirorne pozicije dati maksimalnu podršku usvajanju izbornog zakonodavstva najširim mogućim konsenzusom, kako bi stvorili pretpostavke za obnovu povjerenja. „Na raspravi u plenumu ćemo ukazati na opasnost od implementacije neprovjerenih rješenja, koja su se u drugim iskustvima pokazala kao neodrživa, sa namjerom da ne stvaramo od Crne Gore laboratoriju za ispitivanje nedovoljno provjerenih rješenja“, dodao je Đukanović.

Narednih dana o kandidatu za Podgoricu On je, povodom navoda da bi albanske partije u Ulcinju, nakon lokalnih izbora, mogle da formiraju vlast, rekao da je DPS, u odnosu na parlamentarne izbore, kad je bila u koaliciji sa SDP i Liberalnom partijom, imala oko 300 glasova više. Đukanović smatra da je realno da će DPS biti dio vlasti u Ulcinju. „Došli smo do rezultata koji je respektabilan, DPS je osvojila dva mandata više u odnosu na lokalne izbore i zato je danas DPS u ulozi nekog ko organizuje razgovore o vlasti“, kazao je on. Prema njegovim riječima, razne su matematike moguće za koalicije, ali je, dodao je, uvjeren da će se morati poći od onog što je demokratski iskaz građana, a to je da je DPS centralna politička snaga u Ulcinju i da treba da bude inicijator razgovora. Đukanović je, kad su u pitanju izbori u Podgorici, podsjetio da je DPS na izborima održanim u nekim gradovima, paralelno sa parlamentarnim, pobjeđivala sama – u Mojkovcu, Andrijevici, Cetinju, Ptenjici, Ulcinju, dok su u Nikšiću i Budvi nastupili u koaliciji. „Treba li to da nas uputi na strah ili samo učvrsti povjerenje u DPS, da nas dodatno motiviše“, rekao je on. Đukanović je kazao da ga raduje to što će krajem aprila biti završen izborni proces i što će Vlada moći da se posveti realizaciji programskih ciljeva. Vlada, kako je kazao, ni sad nije dekoncentrisana, 98 odsto pažnje je na ostvarivanju ciljeva, ali se ne može prenebjeći da se svako malo nametne tema izbora kao prioritetna. Đukanović je saopštio i da još nije razgovarano o kandidatu za gradonaačelnika Podgorice, navodeći da se vjeruje da će narednih dana razmatrati to pitanje i donijeti odluku.

Uradićemo sve što NATO traži od nas

Crna Gora ne može uticati na odluku NATO-a o pozivu za članstvo na predstojećem Samitu, ali će ispuniti sve što se od nje traži, sapštio je premijer Milo Đukanović. On je, gostujući na Radiju Crne Gore, kazao da se ne može govoriti da je poziv za članstvo na sljedećem Samitu izvjestan. "To je naša želja, ali zavisi od percepcije NATO-a o onom šta smo mi uradili”, naveo je Đukanović. On je kazao da je mogće uraditi sve najbolje “u svojoj kući”, ali da poziv nije stvar želje i jednostrane procjene. "Relavantnija je ocjena zajednice kojoj želimo da pripadamo, oni objektivnije mogu ocijeniti jesmo li valjano ispunili ciljeve”, rekao je Đukanović. On je podsjetio da predstavnici NATO–a govore da vrata za članstvo nisu zatvorena. “U razgovorima u posljednje vrijeme se najčešće govori -vrata su odškrinuta”, naveo je Đukanović.

Ne zamjeraju na nivou podrške građana Govoreći o drugim državama koje očekuju poziv za članstvo-Gruzija, Makedonija i Bosna i Hercegovina, Đukanović je rekao da mu se čini da je jedino Crna Gora u izglednoj šansi da zavrijedi pažnju Samita, navodeći da je to pitanje zato tako snažno postavljeno na prioritetima Vlade. Đukanović je podsjetio na djelovanje Nacionalnog savjeta za članstvo za NATO, pod čijim okriljem Komunikacioni tim osmišljava odnos sa javnošću. “Ta modernizacija dovela je do progresa podrške javnosti. Posljednja istraživanja pokazuju da je podrška članstvu oko 38 odsto “ , rekao je on. Đukanović je kazao da analiza uporednih iskustava drugih država, koje su članice, pokazuju da prođe bar godina i po, od kada poziv stigne, pa do formalnog prijema. Prema njegovim riječima, uporedna iskustva većine članica pokazuju da su na manje od godinu od članstva imali oko 30 odsto podrške. “I niko Crnoj Gori ne zamjera sad na nivou podrške”.

Drago mu je što smo na čelu kolone Đukanović je dodao da je siguran da će Crna Gora do poziva i poslije njega značajno popraviti podršku članstvu, uz sve planirane aktivnosti. On je kazao da je veoma bitno nastaviti sa reformama odbrane i vojske, bezbjednosnog sektora i vladavine prava. Đukanović je ocijenio da je Vlada dobro kreativno i odgovorno definisala dokumenta koja su vodiči državnim organima za naredni period, očekujući da otklone slabosti. “Kako bi do kraja pripremnog procesa, što je krajem juna, kad je sastanak ministara inostranih poslova i odbrane NATO članica, koji će ocjenjivati napredak ove četiri zemlje, ostvarili napredak i kazali partnerima-mi smo spremni”, rekao je on. Đukanović je podsjetio da Crna Gora pripada regionu čija je istorija prepuna ratova i nedovoljne sposobnosti da čuva i unapređuje stabilnost. On je ocijenio da je upravo u čestoj nestabilnosti ključni razlog zaostajanja balkanskog regiona za razvijenim državama. “Sukobljavali smo se na vjerskoj i nacionalnoj onovi. Mislimo da ne treba eksperimentisati dalje, već ojačati stabilnost putem integracija, i to je bitno za cio region”, ukazao je Đukanović. On je kazao da mu je drago što je Crna Gora na čelu kolone koja se kreće ka EU I NATO, navodeći da je blagovremeni poziv Crnoj Gori za članstvo u Alijansi bitan i za druge države, kako bi se pokazalo da zapadni Balakan postaje dio globalnih procesa. Upitan da prokomentariše navode da bi se moglo desiti da Crna Gora i Makedonija zajedno dobiju poziv za članstvo, Đukanović je rekoa da misli da je Crna Gora sada najbliža Alijansi, od ostalih država koje očekuju poziv. On je podsjetio da je Makednoji bio najavljen poziv sa samita iz 2008.godine, i da je onda uslijedio veto Grčke, od kada je blokirana u integracijama. “To smatram jako lošim i može biti veoma opasno po stabilnos regiona. Iskustvo učida nema problema unutar nacionalnih granica, jer se sve to se lako prenosi preko granica”, dodao je Đukanović. On je podsjetio i na iskustva iz regiona posljednje decenije 20 vijeka. “ Crna Gora može svjedočiti koliki su dometi interne nestabilnosti, na našoj teritoriji jedino nije bilo rata.Sve ostalo osim masovnih pogibija i razaranja sve drugo je pogodilo Crnu Goru-paraliza investicionih tokova, zastoj u ekonomskom razvoju, kolone izbjeglica. Zato smo svjesni bitnosti stabilnosti”, naveo je Đukanović. On je ponovio da Crna Gora ne možemo uticati na odluku NATO-a. “Ali možemo da sve ispunimo i kažemo mi smo spremni i mi ćemo to sigurno učiniti”, zaključio je Đukanović.

( MINA )