Matić: Ne smije se zastati do konkretnih rezultata

Crnogorska Komisija za rješavanje napada na novinare ne smije zastati u tom procesu dok ne dođe do konkretnih rezultata, kazao je predsjednik istog tijela u Srbiji, Veran Matić, ocjenjujući da je izuzetno značajno da bude zaustavljena serija fizičkih napada na medije. Matić smatra da je u radu Komisije najvažniji kontinuitet, ali i da je podrška evropskih insitutcija u ovom trenutku možda od ključnog značaja. "Ni jednog trenutka ne smijete zastati u ovom procesu, morate ga koncipirati tako da se ne staje u aktivnosti dok se ne dođe do konkretnih rezultata. Od izuzetnog je značaja da se zaustavi serija fizičkih napada na novine, da postane apsolotno nedopustivo atakovanje na redakcije i imovinu medija, na zaposlene", rekao je Matić u intervjuu agenciji MINA. On je kazao da su slučajevi ubistava najdrastičniji i da je potrebno da budu prioriteti. "Međutim, jako je važno da i istrage povodom nasilja nad novinarima i medijima u Crnoj Gori koji se događaju danas da budu takođe prioritet. Moguće je to raditi u isto vrijeme. Zbog toga su te istrage izuzetno značajne", ocijenio je Matić.

"Veoma je važna uloga medija i novinara. Jako puno novinara u Srbiji jako puno zna o slučajevima na kojima radimo i oni svojim saznanjima, tekstovima i td. stvaraju klimu očekivanja da se razriješe slučajevi",, ukazao je Matić. On je poručio da će prava zaštita novinara biti kada se nasilnici i njihovi nalogodavci razotkriju. "Solidarnost medija i kolega iz regiona je značajna jer još uvijek funkcionišemo u nekom sistemu spojenih sudova pa ako je dozvoljeno prebijanje novinara i bacanje bombi na redakcije u jednoj zemlji regiona to će ohrabriti ekstremiste u drugim zemljama", rekao je on. Matić je kazao da je, takođe, podrška evropskih insitutcija možda u ovom trenutku od ključnog značaja. "Ali prave prodore mislim mogu napraviti kolege samoorganizovanjem i stavaranjem pravih uslova da se dobiju pravi odgovori na nasilje", savjetovao je Matić. On je dodao da u Srbiji tek od prošle godine imaju tužilačke istrage. "Dakle, sve zavisi od tužioca, policija se tu pojavljuje kao servis tužilaštva. Dogodila se jedna reforma u pravosuđu, ali ljudi koji rade te poslove nisu doživjeli reedukaciju ili nisu dovedeni oni koji su adekvatno obrazovani da te promjene realizuju i slično", naveo je Matić. Prema njegovim riječima, izuzetno je važno da tužioci imaju adekvatnu inicijativu. "U slučajevima u Srbiji najveći problem je bio i nedostatak kontinuiteta u istragama. Samo u slučaju ubistsva Milana Pantića promijenjeno je sedam radnih grupa za 12 godina. Praktično je gotovo nemoguće tako riješiti ubistvo", dodao je Matić. On je naveo i da osnivanje Komisije u Srbiji nije bio nikakav uslov ni u jednom dokumentu. "Jednostavno to je moja ideja koju sam i ranije predlagao ali nije realizovana. Sada je tu ideju prihvatio Aleksandar Vučić i osnovali smo Komisiju i ja sam je vodio potpuno autonmno, nezavisno. Tek potom su evropske institucije obratile pažnju na rad Komsije da dale dodatni značaj", pojasnio je on. Matić smatra da je upravo činjenica da su sami pokrenuli inicijativu i da niko nije natjerao vlasti da se time bavi, pa da se onda napravi neka formalna inijijativa, predstavlja ključ dosadašnjeg uspjeha u radu Komisije. "Svakako u daljem radu ćemo sigurno računati na veću međunarodnu podršku i u samim istragama a ne samo pritisku na vlast. Potrebno nam je supervještačenje u slučaju Dade Vujasinović i tražimo kredibilnu svmetsku instituciju za sudsku medicinu i forenziku.Često nam je potrebna saradnja sa drugim policjama, interpolom i slično", kazao je on.

Matić je kazao da je Komisiji kojom predsjedava puno pomogla Kancelarija za slobodu medija OSCE i Dunja Mijatovićkroz podršku i kroz zajedničku medijsku kampanju koju su napravili, protiv nekažnjivosti nasilja nad novinarima.

"Spot i sama kampanja jako su ohrabrili sve učesnike u ovom poslu. Kampanja je dostupna svima koji žele da je iskorsite. Spot je lako adaptirati na sve svjetske jezike i OSCE je ponudio svima pravo na korišćenje. To stvaranje atmosfere i domaćeg i međunarodnog legitimiteta komsiije i samog procesa je od izuzetnog značaja", rekao je Matić. On je kazao da svaki od slučajeva na kojem rade ima svoju posebnost, ali da je ubistvo Slavka Ćuruvije na različite načine značajno, pa samim tim i njegovo razrešavanje. "On je ubijen u drastičnoj situaciji za vrijeme bombardovanja Jugoslavije. Prije toga je gušen i uništavan kroz Zakon o javnom informisanju, poznati Šešeljev zakon, on je praktično strijeljan tokom dana na Uskrs poslije jasne najave likvidacije u novinarama i kroz citiranje Mirjane Marković", kazao je Matić. On je dodao da su danas na vlasti u Srbiji ljudi koji su tada bili u političkomživotu – Ivica Dačić i Aleksandar Vučić. "Za ovaj slučaj jako je važno zataškavanje činjenica, dokaza i slično, koje se dogodilo do promjena 5. oktobra i nekoliko mjeseci poslije toga, dokle god je na čelu Državne bezbjednosti bio Rade Marković, tada je i otkriven dosije Ćuran, ali je puno toga i sakrivno. Bilo je jasno da je državno ubistvo pa se i kasnije sam sistem branio", ukazao je Matić. Prema njegovim riječima, nerefromrisane službe bezbjednosti, to što niko nije lustriran, ali i lažna solidarnost među ljudima iz tog sistema, doveli su do toga da su akteri uglavnom poznati i skoro svi na slobodi, bogate se i imaju i dalje ozbiljnu moć.

Crnogorska Komisija za praćenje i ispitivanje istraga neriješenih napada na novinare, koja je formirana po uzoru na srpsku, počeće sa radom 6. februara

"I to je ono što je dosta uticalo na to da istraga ne doživi sudski epilog. Pored toga političari se nisu sa jasnom riješenošću fokursirali na bitne slučajeve političkih ubistava. Ovdje je u prvom redu bilo puno toga jasno, ali je nedostajalo povezivanje različitih činjenica kroz konkretna svjedočenja", rekao je Matić. On je kazao da je potrebno bilo napraviti kvalitetne pomake koji bi prvo eliminisali sve one probleme zbog kojih do sada istraga nije završena i onemogućiti one koji su to sprječavali i koji su željeli da amnestiraju aktere. "Kada smo to uspjeli da uradimo bilo je onda lakše doći do hapšenja i lociranja egzekutora. On nije završen ima još puno posla i za tužilaštvo i za Komsiju ne samo kako bi preispitali i locirali pravog nalogodavca već i kako bi spriječili da se ovaj proces na bilo koji način kompromituje", dodao je Matić. Crnogorska Komisija za praćenje i ispitivanje istraga neriješenih napada na novinare, koja je formirana po uzoru na srpsku, počeće sa radom 6. februara, za kada je njen predsjednik Nikola Marković zakazao prvu sjednicu. Komisija bi trebalo da se bavi propustima nadležnih organa u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, a u njoj su četiri novinara i šest predstavnika Tužilaštva, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao i jedan predstavnik nevladinog sektora.

Galerija

( Mina )