Na Islandu samo 4% građana nema posao, za premijera je i to previše
"Iako je situacija ovdje mnogo bolja nego u drugim državama, nezaposlenost od 4% nije nešto što želimo"
Odluke koju su Islanđani donijeli prije pola decenije, kad su 2008. godine odlučili da ne spašavaju posrnule banke, pokazuju se pametnima i danas.
Naime, kako piše Bloomberg, ova država bi mogla da uspije u naumu da nezaposlenost smanji na nevjerovatnih dva odsto.
Dok se zemlje Evropske unije bore sa visokom nezaposlenošću, koja u Grčkoj i Španiji prelazi 25%, na Islandu samo 4% građana nema posao. Premijer Sigmundur D. Gunlaugson smatra da je taj procenat - previsok!
"Političari uvijek imaju oko čega da brinu. Mi bismo željeli da vidimo pad nezaposlenosti sa trenutnih 4 na ispod 2 odsto, što može da zvuči čudno drugim zapadnim zemljama, ali mi Islanđani nismo naviknuti na nezaposlenost", kaže 38-godišnji premijer.
Iznenadni ekonomski krah islandskih banaka je 2008. bio glavna vijest u svjetskim medijima. Političari i građani su odlučili da neće da spašavaju posrnule banke, što im je ostavilo dovoljno sredstava da nastave programe socijalne pomoći kako Islanđani ne bi osjetili brutalne udare krize. Zahtjevi oštećenih klijenata prema propalim bankama ne brinu Gunlaugsona, koji kaže kako "to nije javni dug i nikad neće biti". Kaže da mu je glavni cilj da "obnovi islandsku socijalnu državu".
"Iako je situacija ovdje mnogo bolja nego u drugim državama, nezaposlenost od 4% nije nešto što želimo", kaže Gunlaugson, koji je na dužnost premijera izabran u aprilu 2013. godine.
Vlada je u budžetu za 2014. godinu planirala da 43% sredstava da ministarstvu rada i socijalnog staranja. Prema Stefanu Olafsonu, profesoru sociologije na Univerzitetu Islanda, nacionalni fokus na obnovu socijalne države je ključ obnove ekonomskog rasta.
Ipak, napori Islanđana da obnove ekonomiju nisu bili glatki. Olafson upozorava da je inflacija 2009. godine pogodila Islanđane gore nego građane drugih zemalja, jer su mnogi krediti bili vezani uz indeks kretanja cijena. Inflacija je u decembru 2013. iznosila 4,2%.
"Iako trošimo na socijalna davanja više nego prije, moramo zapamtiti da je kupovna moć u padu od 2008. godine. Povrh povećanja budžeta za zdravstveni sistem i obrazovanje, vlada bi fokus trebalo da stavi i na povećanje kupovne moći građana. To im je najveći pojedinačni zadatak", kaže Olafson.
Ekonomija Islanda bi ove godine, prema procjenama OECD-a, trebalo da naraste 2,7%, što je bolje od ukupnog rasta zemalja u OECD-u koje će rasti za procijenjenih 2,3%.
Fond pomoći za otplatu kredita
Kako bi pomogao domaćinstva, premijer Gunlaugson je u novembru 2013. objavio plan da oko 7% BDP-a namijeni fondu za olakšanje otplate kredita. Vlada namjerava da dijelom finansira taj program i podizanjem poreza bankama, što je OECD kritikovao.
"Prije svega želimo ad vidimo stabilnost. Povećana politička stabilnost će značiti investicije, više poslova, više stvaranja bogatstva, tako da ćemo moći da održavamo islandsku državu blagostanja", kaže Gunlaugson.
Galerija
( Net.hr )