Nasljednici Lala Zubera: Razumijemo da je 10 miliona mnogo za budžet

Porodica Zuber-Gregović, čija je oduzeta imovina procijenjena na 10,3 miliona eura, spremna je na dogovor sa Vladom i čeka parcijalno rješavanje tog najvećeg neriješenog slučaja restitucije u Crnoj Gori.

Predstavnik porodice Zuber Gregović, Ambra Declich, koja je unuka pokojnog brodovlasnika i bankara Lala Zubera kazala je da traže način da u skladu sa Zakonom o restituciji budu kompenzovani za tu imovinu.

"Porodica Zuber je spremna na dogovor sa Vladom i svjesna je da je ta stvarna vrijednost imovine previše za budžet", rekla je Declich na konferenciji za novinare.

Ona je navela da je nakon njihove posljednje konferencije, održane prije tri godine, Ministarstvo finansija naručilo procjenu vrijednosti kompanija porodice Zuber-Gregović, koja je rađena po Zakonu o restituciji iz 2007. godine.

"Procjena je iz marta 2012. godine da imovina vrijedi 10,3 miliona eura. Na osnovu toga naši advokati su napravili zvanični predlog za neke pregovore sa državom, ali nam nije odgovoreno. Čekamo odgovor od juna 2012, jer bez toga se ne možemo žaliti Strazburu", objasnila je Declich.

Imovina porodici Zuber-Gregović oduzeta je u periodu od 1948. do 1958. godine, a po obimu i vrijednosti najveća je u Crnoj Gori u odnosu na ostale zahtjeve koji su bivši vlasnici pokrenuli pred nadležnim komisijama.

"Procjena je iz marta 2012. godine da imovina vrijedi 10,3 miliona eura. Na osnovu toga naši advokati su napravili zvanični predlog za neke pregovore sa državom, ali nam nije odgovoreno. Čekamo odgovor od juna 2012, jer bez toga se ne možemo žaliti Strazburu"

Nasljednici Lala Zubera i Anastasije Gregović, sin Ivan Zuber i kćerke Dijana Declich, koja je italijanska državljanka i Lidija Ranganath, državljanka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kod nadležnih opštinskih, a kasnije i regionalnih, komisija vode postupke za povraćaj i obeštećenje oduzetih imovinskih prava još od 2004. godine.

Declich je navela da pozdravljaju restituciju i žele da se taj problem riješi, ali traže i pravdu i poštovanje privatnog vlasništva.

"Postoji više načina, prema Zakonu, a odnose se na kompenzaciju drugom imovinom države, akcijama ili obveznicama", kazala je Declich.

Crna Gora je, kako je podsjetila, usvojila 2004. godine Zakon o restituciji, kada je porodica podnijela zahtjev i preduzela sve birokratske korake.

"Dobili smo parcijalno rješenje u Kotoru, a riječ je o terenima u Škaljarima i Vili Kameliji koja je bila sjedište Zetske plovidbe, ali ono nije sprovedeno", dodala je Declich.

Zuber je posjedovao imovinu na Cetinju, u Kotoru, Budvi, Petrovcu i Ulcinju. Nakon Drugog svjetskog rata sva imovina je nacionalizovana i oduzeta, kao i neke nekretnine poput privatne kuće u Petrovcu

Vlada je 2007. godine donijela novi Zakon o restituciji, kada su se uslovi nadoknada značajno promijenili u odnosu na prethodni zakon. On ne tretira, u smislu kompenzacije, vrijednost kompanija, a većina izgubljene imovine je, kako je oblasnila Declich, bila povezana sa kompanijama.

"Sve ovo vrijeme posjećujemo komisije, radimo procjene imovine, ali proces je veoma spor. Neki ljudi su imali puno sreće i kompenzovani su, ali mi nijesmo među njima. Shvatam da postoji ograničenje u budžetu, ali poštujemo zakon i vjerujemo da postoji na načini na koji bi se porodica mogla kompenzovati", ocijenila je Declich.

Lale Zuber je rođen na Cetinju, a u SAD-u je živio 20 godina, gdje se bavio transportom voća iz centralne u sjevernu Ameriku.

"Vratio se u Crnu Goru 1920. godine, donio sav svoj kapital i na taj način započeo ponovnu izgradnju crnogorske ekonomije. Bavio se transportom, saobraćajem, povezao luke u Kotoru, Baru, Herceg Novom, Petrovcu i Rijeci Crnojevića i Virpazaru i osnovao prvu kompaniju koja se bavila brodskim transportom u Crnoj Gori", precizirala je Declich.

Kompanija, u koju je bilo zaposleno 500 ljudi, imala je 37 brodova koji su povezivali Crnu Goru sa Turskom, Italijom, a postojala je linija i za SAD.

Zuber je posjedovao imovinu na Cetinju, u Kotoru, Budvi, Petrovcu i Ulcinju. Nakon Drugog svjetskog rata sva imovina je nacionalizovana i oduzeta, kao i neke nekretnine poput privatne kuće u Petrovcu.

( Mina )