Titova biblioteka: Knjige sa posvetama Čerčila, Nehrua, Đilasa

Muzej istorije Jugoslavije u svom fondu zbirki baštini i Biblioteku Josipa Broza Tita. Ona je nastala u periodu od 1940. do 1980. godine prikupljanjem knjiga koje je Tito lično posjedovao, onih koje je dobijao na poklon, od autora djela, državnika, delegacija, i onih publikacija koje su nabavljane za potrebe predsjednika. Narodna biblioteka Srbije je krajem prošle godine donijela odluku da se Bibliotečka cjelina Josipa Broza Tita proglasi za kulturno dobro od velikog značaja. Ovaj status stekla je zbog svoje kulturne, naučne i istorijske vrijednosti. Brojna vrijedna djela i značajan neknjižni fond koji se nalazi u Biblioteci čine dio ne samo jugoslovenske, već i svjetske baštine.

Ova bogata Biblioteka ima 11.162 naslova i oko 15.000 knjiga. Fond Biblioteke je tematski vrlo raznovrstan i obuhvata djela iz oblasti istorije, umjetnosti, književnosti, beletristike, filozofije, religije, politike. Biblioteka posjeduje i stare i rijetke knjige, enciklopedije, rječnike, leksikone itd.

Naročito su dragocjene knjige sa posvetama i potpisima značajnih svjetskih i domaćih ličnosti kao što su Vinston Čerčil, Džavaharlal Nehru, Indira Gandi, Seku Ture, Jaser Arafat, Milovan Đilas, Moša Pijade, Dobrica Ćosić i dr. U biblioteci se nalazi 1747 knjiga sa posvetom. Dragocjeni su i primjerci knjiga sa pratećim pismima, prilozima, pečatima vlasništva i sl. Neke od njih imaju Titov potpis, pečat vlasništva Biblioteka J.B.Tita u Užičkoj 15 i Biblioteka maršala J.B.Tita, a izvjestan broj posjeduje Ex libris koji je po Titovoj želji 1956. godine izradio Đorđe Andrejević Kun.

Od starih i rijetkih izdanja mogu se istaći Knjiga gravira čuvenog tipografa Tomasena iz 1694. godine u kojoj je predstavljena dekoracija Versaja, Ruski slovar iz 1789, Danica ilirska iz 1842. (urednik Ljudevit Gaj), Druga čitanka za osnovne srpske škole iz 1869, djela Voltera objavljena 1877-1885, Starmali 1888/89. (urednik Jovan Jovanović Zmaj), cjelokupna dela Svetozara Markovića objavljena 1891-1912, Ustav Kraljevine Jugoslavije iz 1931.

Posebno mjesto u biblioteci Josipa Broza zauzima marksistička literatura. Pored prvog izdanja Marksovog Kapitala iz 1867. godine tu se nalaze cjelokupna djela Marksa, Engelsa i Lenjina. U biblioteci je zastupljena i politička literatura: Blagoja Parovića, Edvarda Kardelja, Moše Pijade, Veljka Vlahovića, Mihe Marinka, Milentija Popovića, Svetozara Vukmanovića i dr.

Vojna literatura zauzima takođe značajno mjesto. Tu su, pored klasičnih djela iz vojnih nauka i knjige o NOB-u, razni vojni udžbenici i priručnici, tehnička vojna literatura, predratna vojna djela u izdanju Gece Kona, kao i poslijeratna izdanja. U biblioteci Josipa Broza Tita, pored monografskih, su i periodične publikacije. Ukoričeni su kompleti časopisa Otadžbina, Rukovet, Lovac, Službeni list od 1954. do 1979, kao i 19 originalnih brojeva Borbe. Čuvaju se i reprinti izdanja radničkih listova: Proletera, Dimitrovca, Glasa javnosti, Slobodne Vojvodine, Dela i dr. Biblioteka je, kao i ostala građa MIJ, dostupna je istraživačima iz različitih disciplina, zainteresovanim za širok spektar tema vezanih za život Josipa Broza Tita i istoriju Jugoslavije.

Primjerci samo za odabrane

Poseban dio fonda čine knjige sa specijalnom tehničkom i umjetničkom opremom, malog tiraža. Među njima su djela iranskog šaha Muhameda Reze Pahlavija čije su korice rađene u pozlaćenom reljefu sa likom šaha.

Ovakvi primjerci su dostavljeni samo nekolicini šefova država. U biblioteci se čuvaju djela pisana na jezicima svih jugoslovenskih naroda.

Brojna su i djela pisana na: bugarskom, ruskom, češkom, poljskom, engleskom, njemačkom, francuskom, španskom, portugalskom, danskom, norveškom, persijskom, arapskom, kineskom, japanskom, hindu, burmanskom...

( Vijesti online )