Udarite kriminalce po džepu, to ih najviše boli

Zakon je prva stavka u čitavom lancu otežavanja života kriminalcima, a kako zakon funkcioniše i kako će da prepozna kriminalne aktivnosti, najvažniji je korak, poručio je juče Simon Kingsburi, ekspert britanskog organka Citi grupe - jedne od najvećih finansijskih institucija na svijetu.

On je govorio na seminaru pod nazivom “Sprečavanje pranja novca u Crnoj Gori i najbolje prakse širom svijeta”, koji je nevladina organizacija MANS organizovala u saradnji sa globalnom advokatskom kućom Allen & Overy i Citi grupom.

Kingsburi je istakao da je važno i pitanje kažnjavanja kada su u pitanju krivična djela pranja novca.

“Osim zakona, važno je i koliko je tužbi procesuirano i dovelo se do kraja i da li su sva identifikovana kršenja stigla pred sud”, rekao je.

Dodao je da je treći, vrlo važan element - kako se finanasijske institucije bore protiv finansijskog kriminala.

“Jedno od pitanja koje se postavlja generalno ovih dana u raznim procesima, jeste da li su banke sankcionisane zbog toga što nisu uspjele da uspostave adekvatne sisteme kontrole. Mislim da je bankama vrlo jasno da će one postajati sve važniji element u profilisanju države po pitanju finansijskog kriminala i borbi protiv sprečavanja pranja novca”, kazao je on.

Derek Meklaflin, vođa projekta Podrška Evropske unije vladavini prava, kazao je da, kada je u pitanju sprečavanje pranja novca, zakon čini 90 odsto i da ga stalno treba mijenjati.

“Zakonodavstvo se uvijek mijenja, ali praktična implementacija zakona je ono što je u stvari vrlo važno. Čak i u državama koje su vrlo aktivne kada su u pitanju istrage i slučajeva vezanih za sprečavanje pranja novca, vidjećete kroz statistiku da ima dosta procesa na sudu, koji su uvijek vezani za organizovani kriminal, ali nisu uvijek optužnice te koje će da pokažu da je situacija baš takva”, kazao je on.

Dodao je da tužioci više vole da optuže ljude po osnovu pranja novca, poslije čega sijedi konfiskovanje njihove imovine.

“Statistika ne daje uvijek jasan odgovor o tome što se na kraju dešava, jer istrage organizovanog kriminala može da se završi na ovaj ili onaj način”, kazao je on.

Istakao je da će se raditi na razvoju modela upravljanja, što podrazumjeva da istrage ne smiju beskrajno da traju i da budu bez rezlutata.

“Ljudi čija je obaveza da pokrenu istrage treba da imaju obavezu da istrage djelotvorno završe u određenom vremenskom roku”, kazao je on.

“Možete imati najbolje zakone na svijetu, ukoliko ih ne primjenjujete, oni su samo mrtvo slovo na papiru”, poručio je Meklaflin.

Govoreći o praksi u Velikoj Britaniji, objasnio je da postoji mnogo načina da se otrkiju krivična djela u vezi sa pranjem novca - prikupljanje obavještajnih podataka, posebne istražne mjere, otkrivanje bankarskih podataka.

“Jedan od ključnih resursa u velikim istragama krivičnih djela su istražioci finansijskih aktivnosti. Ta osoba od samog početka ima zadatak da istraži životni stil ljudi za koje postoji sumnja da su uključeni u određene krivične aktivnosti. Da pronađe slabe tačke u životnom stilu tih osoba i da pokuša da primijeni sva pravila u oblasti sprečavanja pranja novca u svoj rad”, kazao je on.

Dodao je da je jedan od najefikasnijih resursa u Velikoj Britaniji u borbi protiv organizovanog kriminala, režim zapljene imovine.

“On je u svom začetku u Crnoj Gori. Koliko ja razmumijem, ne postoji predmeti za koje je ikada konačni zaključak donešen, već se na par ovakvih slučajeva dugo radi. A najveći uticaj na orgnizovani kriminal nalazi se u džepovima ljudi koji su uključeni u njega. Ne možete uvijek biti u stanju da ih optužite za stvari koje su radili, ali ukoliko možete da utičete na njihov životni stil -da im konfiskujete imovinu, da uradite nešto slično, onda ostvarujete veliki uticaj u borbi protiv ove pojave”, kazao je on.

( Jelena Jovanović )