Kako zaustaviti nestajanje popularnih gradskih plaža

Kako bi se zaustavilo nestajanje plaže Mogren, u Pržnu, Petrovcu i Sutomoru, čija je pješčana masa proteklih decenija usljed erozije i nekontrolisane gradnje u zaleđu, bukvalno prepoplovljena, Javno preduzeće “Morsko dobro” ove godine planira da izradi studiju za pripremu projekta revitalizacije ta četiri popularna gradska kupališta.

Problem erozije, koji je evidentan na našoj obali, najprimjetniji je upravo na ovim kupalištima, koja su iz godinu sve manja i manja, pa je upravo izrada ove studije jasno naznačena u planu programa investiranja Morskog dobra za 2014.

Da je erozija izuzetno veliki problem postala i na našem dijelu obale, te da su najpopularnija kupališta gotovo prepolovljena, svjedoče i podaci da je širina plaže Mogren u Budvi smanjena u posljednje dvije godine za 2,25 metara, dok je nivo pijeska pod vodom manji za 35 centimetara.

Nekontrolisana gradnja u zaleđu, prije svega stanova za tržište i zgrada čiji su temelji podignuti na bujičnim potocima i kanalima, od kojih zavisi prihranjivanje i održavanje pješčane mase, plaže su u proteklih deceniju smanjenje drastično

Na plaži Pržno širina plaže smanjena je posljednjih pet godina za četiri metra, dok je debljina pijeska manja za 35 centimetara. Širina plaže u Petrovcu smanjena je za 4,6 metara, a nivo pijeska za 73 centimetra.

Osim toga što je većini turista i mještana tokom špica ljetnje sezone na ovim plažama praktično onemogućeno da se kupaju, jer su prebukirane, kupalištima prijeti i nestajanje.

Nekontrolisana gradnja u zaleđu, prije svega stanova za tržište i zgrada čiji su temelji podignuti na bujičnim potocima i kanalima, od kojih zavisi prihranjivanje i održavanje pješčane mase, plaže su u proteklih deceniju smanjenje drastično.

Dvije plaže na Mogrenu od 1930. godine smanjene za trećinu i to prvenstveno izgradnjom Jadranske magistrale prije gotovo pet decenija.

Širina plaže Mogren smanjena u posljednje dvije godine za 2,25 m

Tada su zaustavljeni vodotoci koji su plaže bogatili pijeskom.

To je bilo prirodno prihranjivanje. Takođe, bujični kanali koji su donosili pijesak na plažu Pržno, izgradnjom hotela „Maestral“ zaustavljeni su.

Isto se događalo i sa plažom u Petrovcu, gdje su izgrađene mnoge zgrade i vile, a posebno hotel „Palas“.

To je prekinulo prirodno, vodotocima, dopremanje pijeska, ali su dobar dio pijeska odnijeli i snažni olujni vjetrovi.

Plaža u Pržnu, nekada najljepša u mirnoj uvali, dodatno je uništena izgradnjom kamenog zida, koji je iskorišćen za ugostiteljske terase, pa su talasi i ono malo pijeska koji se ispod nalazilo, odnijeli, tako da je središnji dio potpuno nestao.

Sada, umjesto jedinistvene, postoje dvije plaže, i to veća ispred hotelskog kompleksa “Maestral”, i druga manja koju obično koriste turisti i mještani.

Najnoviji građevinski bum koji se dešava u Pržnu, koje je praktično pretvoreno u veliko gradilište, dodatno je stvorilo bojazan da će se i preostali potoci, pregraditi i time plaži onemogućeno obnavljanje.

JP “Morsko dobro” je još prije četiri godine u saradnji sa Centrom za marinski i priobalni inžinjering i konsaltnig „Adriatik“ iz Kotora pokrenulo je projekat „Monitoring obalnih procesa“.

Najnoviji građevinski bum koji se dešava u Pržnu, koje je praktično pretvoreno u veliko gradilište, dodatno je stvorilo bojazan da će se i preostali potoci, pregraditi i time plaži onemogućeno obnavljanje

Projekat je obuhvatao posmatranje plaža Mogren, Pržno i Petrovac sa namjerom da se u narednim fazama monitoring proširi i na plaže koje je, takođe, zahvatila erozija, Slovensku, Bečićku, Jaz, Buljaričku, Veliku ulcinjsku plažu i druge.

Za svaku plažu određeno je da se uradi četiri do pet poprečnih profila.

Ukupno je realizovano pet ciklusa mjerenja kojima su obuhvaćeni periodi sa intenzivnijom erozijom i periodi smanjenog intenziteta talasa tokom ljetnjih mjeseci.

Ambiciozan plan

JP “Morsko dobro”, pripremilo je ambiciozan plan investicija za ovu godinu. Kako se navodi u planu u opštini Herceg Novi planirano je uređenje obale i šetališta u Igalu od objekta "Stara banja" do RVI, u Kotoru uređenje obale u Dobroti na lokalitetu Sveti Stasije, dok su u Tivtu planirano uređenje zaštićenog područja Solila, kao i Pina.

Na području Budve planirana je rekonstrukcija javne rasvjete na Slovenskoj plaži, postavljanje zaštitne mreže za osiguranje na pješačkoj stazi prema plaži Mogren, kao i izgradnja šetališne staze "Lungo mare " na Svetom Stefanu.

U Baru će biti uređeno šetalište u Čanju, dok je na području ulcinjske opštine između ostalog planirana rekonstrukcija i uređenje mandraća na istočnom kraju Male plaže, Rt Ratislava, uređenje "Male skele", radovi na rehabilitaciji dina na Velikoj plaži, produbljivanje ( uklanjanju pješačkog nanosa) u lučici Kacema. Za Ulcinj je planirana i izrada studije za pripremu izrade projekta izgradnje marine u kanalu Port Milena, paterno uređenje zaleđa Male plaže, revizija projekta uređenja i revitalizacije "Borove šume" , adaptacija i održavanje postojeće trim staze na potezu hotel "Albatros" do rta Đerane.

Galerija

( Vuk Lajović )