Iz Kanade doselio u Rastovac i postao farmer

Vidoje Pantović, mladi farmer koji se prije tri godine doselio iz rodne Kanade u Rastovac kraj Nikšića ima više od 60, što muznih, što tovnih grla i planira da proširi farmu. Kada je došao iz Kanade, mjesta Vindzor gdje je rođen i odrastao, kupio je kravu i četiri ovce. Stado je uvećao na 50 ovaca koje je prošle jeseni prodao, jer je shvatio da se bez planine i dobrog katuna ne može baviti ovčarstvom. Zato se preorijentisao samo na govedarstvo. Uz pomoć Midas projekta sagradio je štalu i kupio 15 visokosteonih junica. Sada očekuje nova sredstva iz Midasa kako bi zamijenio traktor, star 40 godina, i kupio drugu nedostajuću mehanizaciju.

“U Kanadi sam radio u fabrici kao mašinbravar i metalostrugar. Dosta ljudi misli da je Kanada obećana zemlja, a ne znaju šta ih tamo čeka. Tamo mora dosta da se radi da bi se zaradilo. Nije kao ovdje – svi bi dobro da žive, da im ništa ne fali, a da se što manje pomuče. Ovdje možeš malo da radiš i preživiš, a u Kanadi ne. Drugačije je tamo bilo prije 20-30 godina kada se moglo dobro zaraditi. Tamo se velike firme zatvaraju preko noći. Moju firmu neću zatvoriti i ne namjeravam da promijenim posao. Ljudi će uvijek jesti mesa i piti varenike što znači da ću i ja imati posla”, samouvjeren je Pantović.

Dosta ljudi misli da je Kanada obećana zemlja, a ne znaju šta ih tamo čeka. Tamo mora dosta da se radi da bi se zaradilo. Nije kao ovdje – svi bi dobro da žive, da im ništa ne fali, a da se što manje pomuče. Ovdje možeš malo da radiš i preživiš, a u Kanadi ne

Kada ga je ekipa “Vijesti” posjetila bio je sam. Supruga Roz i trojica sinova, petogodišnji Ilija i blizanci, trogodišnji Andrija i Aleksandar, otišli su za Kanadu da posjete rodbinu.

Roz tri godine nije bila tamo i uželjela se Kanade. Tamo su i Vidojevi roditelji, otac Dragoljub i majka Marija, Kanađanka, kao i godinu mlađi brat Vojin i sestre Nataša i Tatjana.

“Supruga je prihvatila moj izbor – što više stoke to više novca, jer male farme daju i mali prihod. Od farme može dobro da živi onaj ko na svom imanju obezbijedi stočnu hranu, pošto samo sa jeftinijom hranom računica može biti veća. Zbog toga namjeravam da napravim silažu i na taj način obezbijedim kabastu hranu za stoku. Da bi krave davale dovoljnu količinu mlijeka moraju se dobro i hraniti. Dnevno predajem oko 100 litara varenike, jer većina krava je steona”, kaže Vidoje.

Ni nakon tri godine rođacima i komšijama nije jasno kako se iz Kanade vratio na selo kada svi bježe od njive i štale. A njemu još nije jasno zašto je medijima toliko interesantan i zašto ga svi ubrajaju u velike farmere kada ima samo 60 grla, a u Kanadi niko ne drži manje od hiljadu.

Vidoje sam redovno orezuje papke svoje stoke, čime se održava dobro zdravlje nogu životinja, povećava količina namuženog mlijeka i do 15 odsto, a sprečava se i jalovost krava.

Dobra njega papaka može uštedjeti farmeru značajnu količinu novca jer smanjena pojava ‘šepavosti’ krava znači manje veterinarskih intervencija, troškova, manje izlučenih (škartiranih) krava i veću proizvodnju mlijeka. ‘Šepavost’, ili problemi sa nogama, su jedan od glavnih razloga za izlučenje krava, a oboljeli papci vrlo često su izvor infekcije i takva grlo nerijetko imaju upale vimena, zglobova, tetiva i probleme sa sterilitetom.

“Orezivanje papaka se mora raditi dva puta godišnje. Bolje je za kravu i proizvodnju mlijeka. Da bih to uradio veterinaru moram za svaku kravu ili bika da platim po 15 eura svakih šest mjeseci. Zato sam odlučio da napravim boks za fiksiranje životinja i da sam orezujem papke. Dogovorio sam se sa dvojicom komšija, koji takođe imaju farme, da oni kupe materijal, a ja da napravim boks. Majstor sam po struci, malo sam se poslužio i internetom i napravio to što sam zamislio. Sada nas trojica možemo sami da orezujemo papke stoci”, priča Vidoje dok pokazuje boks ručne izrade.

Kako je objasnio dvadesetsedmogodšnji farmer jedan od prvih i najvažnijih uslova za visoku proizvodnju mlijeka jeste da se kravama omogući udobno kretanje i stajanje, jer one preko 50 odsto ukupnog vremena provode u tom položaju.

Ministar obećava još dva fonda za poljoprivredu

Razvoj crnogorske poljoprivrede, osim Abu Dabi fonda, mogla bi u narednom periodu podržati još dva, sa kojima je razgovore inicirao ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović. Ivanović je, kako prenosi agencija Mina biznis, na konferenciji za novinare kazao da je inicirao razgovore sa dva fonda u cilju dobijanja dodatnih sredstava za razvoj poljoprivrede. On nije saopštio o kojim se fondovima radi jer su razgovori tek počeli.

„To je nešto što se saopštava na samom kraju, kada se dogovori saradnja“, rekao je Ivanović. On je podsjetio da je za dobijanje novca iz Abu Dabi fonda do sada završeno i predato pet fizibiliti studija, koje se sada analiziraju. Rade se dvije, a inicirana je izrada još tri studije kako bi se dobio novi paket od pet studija.

( Svetlana Mandić )