Za dva mjeseca ombudsmanki Vijesti pristiglo osam žalbi

Zaštitnica čitalaca dnevnih novina Vijesti je počela sa radom 3. novembra, 2013. godine. Nakon nešto više od mjesec dana, na Portalu je otvoren prozor Ombudsman, putem kojeg su čitaoci lakše mogli da sa njim komuniciraju, te da pristupe Poslovniku o radu zaštitnika čitalaca, Kodeksu novinara i ostalim tekstovima važnim za pitanja samoregulacije.obavijeste.

U naredna dva mjeseca je prispjelo ukupno osam žalbi, od kojih se jedna odnosila na TV Vijesti i nije mogla biti predmet razmatranja ombudsmanke. Dvije su žalbe prispjele 29. i 30. decembra 2013, a postupak je okončan u januaru 2014. U pet slučajeva je ostvarena medijacija, jadna žalba je odbijena a jedna je prihvaćena. Žalbe su se ticale kršenja Kodeksa u članu 1, 2, 3, 4, 5, 10.

Žalbe

1. Žalba, prispjela 4. novembra, ticala se nezavisnosti u okviru uređivačkog koncepta dnevnih novina Vijesti, koja za rezultat ima primjere govora mržnje. Povod za ovakvo mišljenje su bila dva sadržaja , posebno dvije formulacije autora. Sporni navodi su glasili: a) „Najvažnije od svega je što bi mnogo veći problem koji opterećuje našu crkvu bio riješen, a to je istinska bolest, pedofilija. Kastracijom bi se obezbijedio sami vrh moralne i duhovne čistote vjerskih poglavara.“ (Montenegro čisto leglo, Miro Perović) b) „Logikom vašeg mitropolita, i silovanje je okej jer može da ’urodi plodom’.“ ( Mišel Fuko: Priroda naprosto ne gaji naše predrasude, Bojan Baća)

Čitalac i kolumnista Vijesti, Ratimir Vujačić je u žalbi istakao da navedeni primjeri pokazuju da Vijesti, uprkos usvojenom građanskom principu, još uvijek tvrdo stoje na poziciji ideologije koja podrazumijeva napade na SPC i mitropolita Amfilohija, velikosrpstvo, četnike, vojvode, srpski jezik… Predmet posebne brige Uredništva su nacionalni identitet i NATO integracija, pa su čak uvjerenja da te „fundamentalne vrijednosti“ mogu biti ugrožene od strane sadašnje vlasti kao i mogućnošću da vlast prigrabe „četnici’.“

Ombudsmanka se opredijelila da uredništvu sugeriše oprez i određene oblike potencijala, ukoliko postoji bojazan da je u pitanju mogući govor mržnje, ali i skrenula pažnju da je riječ o kolumni, u slučaju autora Mira Perovića, odnosno o satiričnoj fantazmagoriji u slučaju autora Bojana Baće. S obzirom na svojstva ovih žanrova, primjedbe čitaoca je odbacila kao nedovoljan povod za ispravku/odgovor.

Omudsmanka je takođe analizirala povod predmetnih sadržaja, odnosno izjave mitropolita Amfilohija da se „neplodna stabla sijeku i u vatru bacaju“. Perovićeva kolumna je svojevrsni odgovor na Mitropolitovu parabolu, ali ima osnova da se razmatra i u svijetlu Kodeksa novinara. Naime, ono što razlikuje njegovu od Mitropolitove izjave je leksika, pa time i karakter govora netrpeljivosti. Mitropolit upotrebljava stajaća mjesta, predmetnosti i leksiku iz Bibilije, a Perović iznosi nedvosmislenu konstataciju da je pedofilija kao bolest najveći problem koji opterećuje našu crkvu i da bi se on najuspješnije riješio kastracijom. Ostaje i dvosmislica: da li bi trebalo kastrirati vrh Crkve, ili bi se kastracijom obezbijedio vrhunac moralne i duhovne čistote. Iako kolumnista ima pravo na lični stav, ovakav je iskaz jednim dijelom pretjeran, što ne bi bio slučaj da je upotrijebljena neka forma potencijala, na primjer. Podsjetila je da su Vijesti nakon LGBT parade u Podgorici našle vrlo ubojit i nedvosmislen, a sofisticiran način da problematizuju Mitropolitovu izjavu. Riječ je o fotografiji procesije monahinja, pokrivenih crnim odorama, ispod koje piše: „Briga za porodicu“.

Uredništvo se saglasilo sa zahtjevom „filtriranja“ tekstova u vezi sa mogućim govorom mržnje, a uslijedila je javna debata Perovića i Vujačića, kroz još dva sadržaja u okviru Foruma.

2. Druga žalba se ticala prava na ispravku greške, a podnio ju je, 8. novembra 2013, Ilija Kopitović iz Podgorice, sa zahtjevom da se objavi ispravka u dijelu iznesenih činjenica i istorijskih podataka u rubrici Arhiv i nauka, koju uređuje Slobodan Čukić. Ombudsmanka je na osnovu ponovnog pregleda svih spornih tekstova, zaključila da nije došlo do ogrešenja o Kodeks novinara, kao i da je dobronamjerna ispravka čitaoca objavljena sa najvećim stepenom uvažavanja. Doslovno korišćenje riječi ’izvinjenje’ i ’ispravka’ su se kroz opremu teksta u cjelini podrazumijevali, kao i nedvosmislena zahvalnost uredništva i poštovanje čitaočevog poznavanja činjenica.

3. Ombudsmanki se 11. 11. 2013. godine obratio Goran Đurović sa primjedbama na tekstove objavljene 5. i 9. 11. 2013. godine SUKOB U NVO SEKTORU: Boris Raonić napisao piso novom predsjedniku Komisije za raspodjelu novca od igara na sreću, naslov: NEKO ĆE ODGOVARATI ZA NELEGALNU PODJELU PARA I REAKCIJA: Koalicija NVO „Saradnjom do cilja“ usvojila kodeks po kojem NVO moraju javnim učiniti svoje finansije- naslov: NAPADI SVIMA ŠTETE. Podnosilac žalbe je smatrao da je novinar D. Đ, koji potpisuje oba teksta, načinio povredu profesionalnih principa i standarda u radu novinara i to: prenoseći 3. 11. stavove iz Saopštenja za javnost NVO Saradnjom do cilja novinar je uveo izvod iz ranije date izjave čelnika Građanske inicijative, Borisa Raonića i omogućio polemisanje u vezi sa temom finansiranja NVO iz budžeta Crne Gore. U ovom tekstu se navodi i ime predsjednika Skupštine NVO, Milana Šaranovića. Takođe, u tekstu od 9. 11, „Neko će odgovarati za nelegalnu raspodjelu para“, novinar navodi da Koaliciju NVO vodi Goran Đurović, iako je u prethodnom tekstu imenom naznačen predsjednik Skupštine Koalicije.

Urednik Neđeljko Rudović je odbacio navode iz žalbe, prvenstveno iz razloga što je saopštenje Raonića pobudilo veću pažnju jer se u njemu ukazuje na moguće malverzacije, a svakako je od javnog interesa da se ta tema stavi u fokus jer je rijedak slučaj da neko iz NVO govori o tome, a te NVO svakako dobijaju pare iz budžeta. Ipak, zbog pominjanja Đurovićevog imena u drugom tekstu moglo bi se zaključiti da je on taj na kojeg se odnose Raonićeve opaske.

Omudsmanka je zaključila da izvještavanje nije bilo dovoljno izbalansirano i da je javnost mogla steći pogrešnu sliku o Koaliciji NVO. Konkretnom radnjom se vrši povreda 3. člana Kodeksa novinara, koji se tiče neprikosnovenosti činjenica (Đurovićevo ime umjesto Šaranovićevog); stavljanja u pravilan kontekst (stavljanje navedenog imena i zahtjeva Koalicije NVO za raspodjelu sredstava u kontekst Raonićevih optužbi za zloupotrebe).“ Goran Đurović se izjasnio da će biti zadovoljan ako se na Portalu "Vijesti", kad se stvore tehničke mogućnosti objavi njegov prigovor i mišljenje ombudsmanke.

4. Omudsmanki se 4. decembra obratilo JP „Morsko dobro“ povodom teksta objavljenog u „Vijestima“ 04.12.2013. pod naslovom „To je morsko zlo“ kao i opis ispod ilustracije teksta koji glasi „Nevjerovatna i ironična rješenja preduzeća koje bi trebalo da štiti obalu“, kojim je po njihovom mišljenju porvrijeđen Kodeks novinara. Naslov i opis ilustracije predstavljeni su kao tvrdnje za koje se u tekstu ne iznose nepobitni dokazi, a nije ostavljen prostor Javnom preduzeću da se odbrani od ovih optužbi. Prije objavljivanja teksta Javno preduzeće nije bilo kontaktirano u cilju provjeravanja tačnosti gore pomenutih tvrdnji. Stoga naslov i opis ilustracije spadaju u jednostrano izvještavanje kojim se „spinuje“ mišljenje javnosti na štetu JP Morsko dobro, tim prije što naslovom nije istaknuto da su u pitanju optužbe Pozitivne Crne Gore i Demokratske Unije Albanaca.

Uredništvo je odgovorilo da naslov "To je morsko zlo" predstavlja pravilnu interpretaciju suštine teksta, odnosno stavova partija o odluci Vrhovnog suda, ali da zaista ostavlja mogućnost da se to odnosi na Morsko dobro, te da je legenda predstavljala miješanje žanrova vijesti i komentara, za šta su spremni da objave objašnjenje/izvinjenje. Nakon što se JP Morsko dobro“ saglasilo sa ovim predlogom, objavljen je tekst ispravke/izvinjenja zbog miješanja informacije i komentara.

5. Žalbom se obratio izvršni direktor Antene M, gospodin Miodrag Strugar, povodom sadržaja „Dobili skoro 150 hiljada od države“, objavljen u Vijestima br 5657 od 26. decembra 2013, na strani 11 i najavom na naslovnoj strani. Reagovanje se odnosilo na činjenicu da je uredništvo Vijesti odbilo da objavi demanti teksta i zatražilo da: a) pobijanje navoda iz spornog članka sadrži ispravke odnosno dopune navedenih podataka, brojki i činjenica, , b) da se dostavi (iznova stavi na uvid) pomenuti davni demanti Antene M, c) da se izbjegnu komentari i govorenje o programskim sadržajima, kao nerelevantnim u ovom slučaju.

Ombudsmanka je smatrala da su se u spornom tekstu objavljenom u Vijestima mogu se lako uočiti kritički tonovi i određeni nivo ironije kada se govori o finansijama Antene M, ali da su uporište za to dali podaci i cifre CGO i Komisije za raspodjelu sredstava od igara na sreću, koje bi trebalo demantovati. Ovo bi predstavljalo povod za reakciju ombudsmana, pa čak i prema odredbi 12, Kodeksa Novinara Crne Gore, samo ukoliko bi podnosilac ispravio ili naveo nove i drugačije činjenice. Pošto podnosilac žalbe nije dopunio svoje reagovanje i smatrao je da za to nema potreba zbog „protoka vremena“, ovaj postupak nije imao svoj nastavak.

6. Zaštitniku prava čitalaca se 29. 12. 2013. godine obratio gospodin Boban Šćepanović zbog sadržaja o otpuštanju radnika kojima se krše članovi 1 i 3 Kodeksa novinara.(Nadnaslov n naslovnici: BERANSELO: Radnik SKI centra Kolašin 1470“ otpušten jer ga je šef vidio na Dnevniku 2“ i naslov: „Ne može na protest kad je bolovanje“i sadržaja objavljenog u članku sa nadnaslovom „PROGON: Radnik SKI centra Kolašin Ratko Čogurić poslije bolovanja ne može nazad u firmu“ i naslovom „Dobio otkaz jer je bio na protestu“, objavljenog na strani 11. dnevnog lista Vijesti, 16. 12. 2013. U svom odgovoru, urednik Brano Mandić je istakao da je rađeno u duha člana 2 Kodeksa, te da je data šansa da se čuju obje strane. Spornu riječ PROGON je upotrijebio da se skrene pažnja na nešto što je sam direktor Šćepanović priznao - otpustio je čovjeka jer ga je vidio na televiziji“, uz citiranje te izjave.

Nakon pažljive analize i izjašnjavanja obe strane, ombudsman je 10. 01. 2014, donio odluku da je naslovom i nadnaslovom ipak došlo do kršenja člana 1. i 3. Kodeksa novinara, u smislu da su činjenice dijelom iskrivljene, zbog čega se može steći netačna pretpostavka.

Naime, čitaoci su, u kontekstu slučaja Beranselo, svakako mogi steći utisak da je riječ o neutemeljenom progonu, pri čemu su „SKI centar Kolašin 1450“ i njegov direktor Šćepanović na pomalo iskrivljen način stavljeni u kontekst ovih protesta.

Iz cjeline teksta, međutim, vidi se da su obe strane, pa i sindikalni rukovodilac, imali priliku da kažu svoj stav te da su novinar i urednik o tome brižljivo vodili računa.Iz teksta je očigledno da je rješenje o otkazu donijeto zbog zloupotrebe prava na plaćeno odsustvo, ali i to da je kao dokaz poslužio televizijski snimak, a ne medicinsko vještačenje. Gospodin Čogurić je najavio tužbu, koju i poslodavac očekuje, ali se nadnaslovom i naslovom, prvo na naslovnici, a potom u tekstu, nije smio prejudicirati ishod budućeg sudskog spora.

Ombudsman smatra da ni novinar ni urednik nisu namjerno kršili Kodeks, o čemu svjedoči kontekst članka i uvažavanje svih strana. Međutim, zbog svijesti o značaju građanskih protesta koji se tiču zdrave životne sredine i učešća građana u donošenju odluka, podlegli su izvjesnoj dozi senzacionalizma u izvještavanju, u smislu njegove nedovoljne tačnosti.

Skraćena izreka odluke je objavljena 20. 01. 2014, i na sajtu Ombudsmana.

Portal

7. Pored žalbi na štampana izdanja Vijesti, prispjela je i primjedba vezana za Portal. Čitalac se žalio da administrator selektivno briše komentare u kojima nema govora mržnje i klevetanja. Insistirao je na svom nalogu (Brejvik) i nije želio da formira novi. Nakon medijacije ombudsmana sa urednikom Portala, ustanovljeno je da je do svega došlo zbog tehničkih razloga, a čitalac je upućen da se direktno obrati tehničkoj službi u slučaju sličnih problema.

Kolumne

Komentari kao oblik interaktivnosti u medijima i žalbe korisnika su bili povod da ombudsman objavi kolumnu „Administrator u areni“ . Tekst je posvećen pitanju koliko komentari na portalima odista doprinose javnoj debati o važnim društvenim pitanjima. Jedan od navoda glasi: „Zbog toga bi, za početak, trebalo onemogućiti komentare na vijesti iz takozvane crne hronike, počev od anonimnih izjava saučešća do najgrubljih napada na čovjeka koji više ne može da se brani. Takođe, kršenje prava čovjeka da se smatra nevinim dok se njegova krivica ne dokaže, drugi je važan razlog da se komentari vezani za ovaj segment informisanja krajnje ozbiljno administriraju i veoma selektivno uvode u javni prostor. Naravno, pravo javnosti da zna time se ne smije dovoditi u pitanje, osobito kada je riječ o ljudima koji predstavljaju društveni i politički vrh i čije su odluke i postupci, po prirodi stvari, tvorci naših sudbina. Međutim, i oni i obični građani imaju pravo na javni prostor u kojem se ne pljuje i ne traži linč.“. Prethodna kolumna, objavljena na početku rada ombudsmanke, bila je posvećena značaju medija kao kritičkih posmatrača društva i donosioca odluka od opšteg interesa.

Naslovnica

Predmet ombudsmankinog interesovanja su u prva dva mjeseca bile naslovnice dnevnika. Uredništvu je sugerisano da izostaje jedna od komponenti Kodeksa, a to je težnja ka ravnoteži. Naime, naslovnica je „slika“ društva na jednoj stranici, a ona koju Vijesti najčešće nude po pravilu ne uključuje pozitivne vijesti, već se bavi gotovo isključivo negativnim. Naslovnica bi, međutim, trebalo da nađe balans i da se na njoj nađu i priče o uspjehu i priče o konfliktima.

Izvještaj je sastavljen 20. 01. 2014.

( Božena Jelušić )