Lukšić očekuje brzi dogovor u vezi smještaja ambasade u Srbiji

Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Igor Lukšić, kazao je da se nada da će sa srpskim kolegama ubrzo sklopiti sporazum ili memoranduma o saradnji u vezi sa rješavanjem pitanja smješataja crnogorske ambasade u Srbiji. Lukšić je danas, odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka sa albanskim kolegom Ditmirom Bušatijem, rekao da Crna Gora već neko vrijeme radi na odgovarajućim rješenjima u vezi smještaja ambasade u Beogradu. "U tom kontekstu postoji aranžman sa Savezom sindikata, da se iskoristi prostor koji je na trgu Nikole Pašića, i te pripreme su uveliko u toku – da se ambasada preseli u taj objekat. Mi smo zainteresovani da, ukoliko budemo mogli, preuzmemo u puno vlasništo taj prostor koji se nalazi na jednoj od najreprezentativijih lokacija u Beogradu", kazao je on. Lukšić je rekao da bi taj prostor u budućem periodu, osim za sjedište amabasade, mogao koristiti i za jednu vrstu kulturno-informativnog centra i slične aktivnosti. "Kada je u pitanju objekat Vile Crnogorka taj posao restitucije je okončan i predviđajući tu mogućnost mi razgovaramo sa Ministarstvom spoljnih poslova Srbije, koje je ponudilo određene objekte, koji bi mogli biti vrsta kompenzacije zbog ovako nepovoljnog spora restitucije, kad smo mi u pitanju", naveo je on.

Odlukom Ministarstva finansija odbijena je žalba Republičkog javnog pravobranilaštva na rješenje Agencije za restituciju i poslije 66 godina, potvrđen je povraćaj nekadašnje imovine kneginje Olge, supruge kneza Pavla, njenim naslednicima. Vilu Crnogorka kneginja Olga kupila je od Beogradske zadruge. Ugovor o kupoprodaji potpisali su, 25. marta 1940. godine, u ime kneginje upravnik Dvora general Jovan Leko, a u ime Zadruge advokat Dušan Marinković. Odlukom Predsjedništva Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ, 8. marta 1947. godine, kneginji i njenoj porodici oduzeto je državljanstvo i konfiskovana cjelokupna imovina, a u toj vili je poslije rata živio Edvard Kardelj. Početkom prošle godine, Viši sud u Beogradu rehabilitovao je kneginju, čime je postao ništavan ukaz Predsedništva Prezidijuma i sve pravne posljedice proizašle iz njega, pa i odluka o konfiskaciji. Tako su stvoreni uslovi da nasljednici podnesu zahtjev za restituciju.

( Mina )