Denkovič: Nemam veze sa crnogorskim biznismenima

Vlasnik tivatske Politropus Alternative Roman Denkovič tvrdi, iako je 70 odsto te kompanije u vlasništvu kiparske of šor firme Sandypool, da se radi o njegovom novcu i preduzeću u njegovom vlasništvu.

Kompanija Politropus Alternative pobijedila je na tenderu stečajne uprave Kombinata aluminijuma za kupovinu bazena crvenog mulja, objekta bivšeg Instituta za istraživanje i razvoj aluminijuma, te zemljišta u Spužu za 450.000 eura. Dobili su i dio Prerade KAP-a za 1,9 miliona eura.

"Novac i firma su moji. Nikakve veze nemam ni sa kakvim crnogorskim biznismenima“, tvrdi Denkovič u razgovoru za “Vijesti”.

On je, uz napomenu da ga ne zanima proizvodnja aluminijuma u KAP-u jer to nije njegova struka, kazao i da se neće kandidovati na novom tenderu za kupovinu imovine Kombinata.

Denkovič očekuje da će što prije sa stečajnom upravom KAP-a potpisati kupoprodajni ugovor i krenuti u realizaciju biznis plana. Ukrajinac je rekao da želi da pokrene preradu aluminijuma, sagradi fabriku za reciklažu otpada i proizvodnju tri vrste kvalitetnog građevinskog materijala, zaposli 300 ljudi i uloži 50 miliona eura.

• Kako to od štetnog i kancerogenog otpada crvenog mulja planirate da proizvodite građevinski materijal?

Planiram da radim reciklažu crvenog mulja, izgradim fabriku za reciklažu tog i drugog otpada. Jedan otpad balansiraće drugi otpad i dobiće se jak i za ljude potpuno bezopasan građevinski materijal, koji je dosta vrijedan za građevinarstvo. U samom postupku obrade mulja odvajaće se željezo i drugi materijal.

• Da li je takav građevinski materijal štetan po zdravlje ljudi?

Naša tehnologija rada potpuno je bezopasna za ljude i životnu sredinu, a kao dokaz za te tvrdnje imamo sertifikat Ministarstva zdravlja Rusije. Rusija je investirala veliki novac u izgradnju laboratorija za procjenu vrijednosti i opasnosti određenih materijala.

• Možete li objasniti o kakvom se to građevinskom materijalu radi: o blokovima ili cigli?

Taj materijal će biti veoma jak i veoma dobar izolacioni materijal koji ne upija vodu. Radićemo tri vrste građevinskog materijala. Izgledaće kao opeka i moći će da izdrži veliki pritisak, nekoliko puta veći od pritiska koji može da izdrži obična cigla. U procesu reciklaže otpada odvajaćemo željezo koje ćemo prodavati na tržištu bez problema jer će i ono biti veoma dobrog kvaliteta.

• Da li u nekoj drugoj zemlji već imate sličnu fabriku onoj koju želite da gradite u Crnoj Gori?

Nemam takvu fabriku u drugim zemljama. U Ukrajini sam imao biznis, ali zbog trenutne političke situacije sad ništa ne radim tamo, već samo držim novac na računima u bankama. Mislim da je dobra ideja da sad krenem sa izgradnjom fabrike ovdje, u Crnoj Gori.

• Koliko će Vam trebati da pokrenete proizvodnju koju planirate i koliko ljudi planirate da angažujete?

Kupio sam jednu liniju za preradu aluminijuma u Preradi KAP-a. Ta oprema nije u najboljem stanju zbog zastarjelosti zbog čega planiram da je modernizujem i kupim novu. Za 4-5 mjeseci planiram da nabavim novu opremu, pokrenem proizvodnju i zaposlim ljude. Do ljeta će biti pokrenuta proizvodnja. Za izgradnju fabrike za reciklažu otpada biće potrebno oko četiri godine i tada će biti uposleno 300 ljudi.

• Zašto Vam je potrebno KAP-ovo zemljište u Spužu koje kupujete za 150 hiljada eura?

Bila mi je potrebna veća površina zemljišta da uklopim tehnološki sve što sam planirao da uradim. Radi se o ukupnoj površini od oko 42 hektara zemljišta. Spuž je dobra lokacija, dosta je ljudi bez posla i biće dobra radna snaga, a vrlo bitna mi je bila veza sa željezničkom prugom. Ova tehnologija zahtijeva veliku površinu zemljišta.

• Planirate li da za rukovodeći kadar angažujete menadžere iz Ukrajine i Rusije ili da uposlite inženjere iz Crne Gore?

Menadžeri će biti iz Ukrajine, Rusije i Crne Gore. Šteta što je u Crnoj Gori teško naći kvalitetne inženjere i istraživače u ovoj oblasti... Rusi, Ukrajinci i Crnogorci su vrlo slični narodi i mislim da će dobro sarađivati.

• Ocijenili ste da bazen B Kombinata dosta ugrožava životnu sredinu u Podgorici i široj okolini. Kako planirate da pomognete u rješavanju tog problema?

Treba krenuti u zaštitu tog bazena, a to bi, prema procjenama koje su uradili moji eksperti, koštalo 26 miliona eura. Ovdašnji univerzitet procijenio je da su ti troškovi 25 miliona eura. Postoji, međutim, druga tehnologija uz koju je moguće uz 8-10 miliona, ne više, obaviti neutralizaciju NaOH (natrijum hidroksida), smanjiti Ph vrijednost sa 12 na oko sedam, samim tim i uticaj štetnih materija na životnu sredinu.

Hotel u Bijeloj, na obali mora

Na pitanje "Vijesti" da li je do sada ulagao novac u Crnu Goru ili se bavio nekim drugim biznisom, Denkovič je odgovorio da je kupio zemljište u Bijeloj na obali mora, gdje planira da gradi hotel sa pet zvjezdica.

"Na potezu od Bijele, Đenovića do Herceg Novog postoje samo hoteli sa tri ili četiri zvjezdice. Budući da na tom potezu ne postoji kvalitetan hotel i servis za ljude, mislim da će ovaj budući hotel sa parkom, bazenima i restoranima i drugim sadržajima biti isplativ projekat. Sada čekam na odobrenje dozvole za gradnju", rekao je Denkovič.

( Milorad Milošević )