Drobnič: Svakoj osobi obezbijediti da uživa svoja prava
Ministar za ljudska i manjinska prava kazao je da Crna Gora veoma ozbiljno shvata svoju ulogu u stvaranju tolerantnijeg okruženja za sve ljude koji žive unutar njenih granica
Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji (EU) mora obezbijediti odgovarajuće pravne instrumente koji će garantovati svakoj osobi da u potpunosti uživa svoja prava, poručio je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, na okruglom stolu u Podgorici.
Tema skupa, koji je organizovao Vladin Savjet za zaštitu od diskriminacije, bila je Ljudska prava i zaštita od diskriminacije u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za 2013. godinu.
Drobnič je kazao da je međuinstitucionalna saradnja neophodna, kako bi se sprovođenje zakona čvrsto ukorijenilo.
U EK, kako je naveo, očekuju da će usvajanjem izmjena zakona o zabrani diskriminacije i o zaštiti ljudskih prava i sloboda doći do značajne usklađenosti sa pravnom tekovinom EU.
„EK očekuje od Crne Gore da zamjenicima i savjetnicima ombudsmana omogući uživanje funkcionalnog imuniteta, s obzirom na to da se radi o obavezi koja proističe iz Akcionog plana za poglavlje 23“, rekao je Drobnič.
On je poručio da se nezavisnost ombudsmana takođe mora obezbijediti, čvrstom zakonskom osnovom koja će mu omogućiti da se akredituje pri Međunarodnom koordinacionom komitetu nacionalnih nstitucija za ljudska prava.
"Što se tiče rodne ravnopravnosti, izmjene izbornog zakonodavstva su u toku, i ovu šansu treba iskoristiti kako bi se riješilo pitanje nedovoljne zastupljenosti žena u parlamentu“, smatra Drobnič.
On je naglasio da je pitanje nasilja u porodici i dalje ozbiljan razlog za zabrinutost i da institucionalna saradnja različitih socijalnih servisa i organa za sprovođenje zakona treba da se poboljša.
„Mediji, takođe, predstavljaju važan faktor u otkrivanju slučajeva kršenja ljudskih prava, i kao takvi moraju imati uslove za rad bez pritiska“, poručio je Drobnič.
On je podsjetio da je EK u Izvještaju o napretku navela da umiješanost javnih službenika, naročito policijskih, u slučajeve zastrašivanja i napada na novinare, i dalje predstavlja razlog za zabrinutost, kao i porast nasilja nad novinarima.
„Svi stari i novi slučajevi prijetnji i nasilja moraju biti temeljno istraženi i procesuirani. Nažalost, u posljednje vrijeme smo bili svjedoci novih napada na imovinu medija, kao i fizičkih napada na crnogorske novinare“, naglasio je Drobnič.
On je kazao da EK od državnih organa očekuje da zaštiti novinare i da im omoguće uslove za bezbjedan i nesmetan rad. „Ova oblast će biti pod posebnom pažnjom EU i država članica“, dodao je Drobnič.
Prema njegovim riječima, situacija se nije popravila ni sa stanovišta prava osoba sa invaliditetom.
„Pristup objektima, uključujući i obrazovne i medicinske ustanove, i dalje nije omogućen, i apelujem na nadležne organe da omoguće osobama sa invaliditetom da u potpunosti uživaju svoja prava“, kazao je Drobnič.
On je ocijenio da Zakon o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom ima mnogo nedostataka, i da će morati da se mijenja.
Crna Gora će, smatra Drobnič, morati da ojača i mehanizme za praćenje načina upotrebe i sankcionisanje potencijalne zloupotrebe novca namijenjenih profesionalnoj rehabilitaciji osoba sa invaliditetom.
„Možda je konačno nestajanje predrasuda i diskriminacije nedostižan cilj, ali kažu da su nedostižni ciljevi jedini kojima vrijedi težiti“, kazao je VitingOn je ocijenio da je Crna Gora prošle godine napravila značajan iskorak u zaštiti prava na slobodno okupljanje.
„Država je snažno podržala organizaciju dva prajda, i moram naglasiti da je policija odradila zavidan posao što se tiče bezbjednosti učesnika parade. Ovi događaji su, nažalost, pokazali zabrinjavajuće visok nivo homofobije u Crnoj Gori“, naveo je Drobnič.
On je naglasio da EU ne dozvoljava postupanje prema ljudima kao građanima drugog reda zbog njihove seksualne orjentacije.
„U tom pogledu, očekujemo da se sve homofobične prijetnje istraže, procesuiraju i da se počinioci i krivično gone i kazne, u skladu sa crnogorskim zakonima“, naglasio je Drobnič.
On je podsjetio da je ostala još jedna godina da se riješi pitanje svih raseljenih i interno raseljenih.
„Zajedno moramo nastaviti da radimo kako bismo pronašli trajna rješenja za integrisanje tih osoba i rješavanje njihovog statusa. Značajni izazovi su i dalje pred Crnom Gorom i kada je riječ o integrisanju romske populacije“, kazao je Drobnič.
Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović, kazao je da Crna Gora veoma ozbiljno shvata svoju ulogu u stvaranju tolerantnijeg okruženja za sve ljude koji žive unutar njenih granica.
On je naglasio da je poštovanje ljudskih prava dužnost i obaveza svakog čovjeka.
Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović, kazao je da Crna Gora veoma ozbiljno shvata svoju ulogu u stvaranju tolerantnijeg okruženja za sve ljude koji žive unutar njenih granica„Obezbijediti poštovanje različitosti drugih ljudi znači podići moral društva iznad granica tradicionalnog shvatanja“, kazao je Numanović.
On je ocijenio da će usvajanjem izmjena zakona o zaštiti diskriminacije i o zaštiti ljudskih prava i sloboda, koji su u skupštinskoj proceduri, biti napravljen značajan pomak ka usaglašavanju crnogorskog pravnog okvira sa tekovinama EU.
„Borba za humane vrijednosti, jednaka ljudska prava za sve i bolji svijet kojem pripadamo, nikad ne prestaje. Moramo se uvijek iznova truditi da obezbijedimo jednaka prava za sve ljude“, poručio je Numasnović.
Ambasador Ujedinjenog kraljevstva, Ian Robert Viting, ocijenio je da su crnogorska vlada, međunarodna zajednica i nevladine organizacije uložile mnogo napora u bolju zaštitu ljudskih prava i borbu protiv diskriminacije u Crnoj Gori.
On je poručio da će Velika Britanija nastaviti da podržava rad svojih partnera koji su posvećeni postizanju tih ciljeva.
„Možda je konačno nestajanje predrasuda i diskriminacije nedostižan cilj, ali kažu da su nedostižni ciljevi jedini kojima vrijedi težiti“, kazao je Viting.
Galerija
( Mina )