Kakve će promjene donijeti novi ustav Egipta

U Egiptu će u utorak i srijedu biti održan referendum o novom ustavu zemlje koji mnogi vide kao prvi izborni test povjerenja moćnom načelniku generalštaba egipatske vojske Abdelu Fatahu al-Sisiju i sistemu vlasti koji je on ustrojio poslije državnog udara prošle godine.

Novi ustav, ukoliko ga podrže građani na referendumu, zamijeniće ustavni akt koji je svrgnuti predsjednik Mohamed Morsi potpisao prije nešto više od godinu dana, prethodno odobrenom na referendumu.

Dokument će biti očišćen od islamističkog jezika, a ono što je mnogo važnije - biće ojačane državne institucije koje su se suprotstavljale Morksijevom režimu - vojska, policija i sudstvo.

Ustavom će biti pružena jača podrška ultraortodoksnoj islamističkoj partiji Nur, koja je podržala Morsijevo skidanje sa vlasti, zatim zvaničnom islamskom establišmentu Al-Azhar - religioznoj osnovi sunita, ali i hrišćanskoj Koptskoj crkvi, čije odnose sa vlašću u Morsijevo vrijeme su obeilježile tenzije.

Nacrt ustava je dobio nešto pohvala i zbog veće zaštite ljudskih prava, čak i ako se ima u vidu da se vlasti obračunavaju sa neistomišljenicima i putem novog zakona o ograničavanju protesta, koji je Zapad nedavno kritikovao.

Takođe se novim ustavom predviđa kažnjavanje diskriminacije, štiti jednakost polova i garantuje veći broj sloboda i ljudskih prava.

Dokument je izradila komisija od 50 članova, preteženo sekularnih političara.

Vjeruje se da će na referendumu dovoljan broj građana reći "da" novom ustavu jer ne postoji kritična masa za njegovo neodobravanje imajući u vidu da je jedino Morsijev pokret Muslimanska braća pozvao na bojkot referenduma.

U egipatskim medijima, koji su u velikoj mjeri neprijateljski raspoloženi prema tom pokretu, ne postoji praktično nijedna riječ kritike na račun nacrta novog ustava.

General Al-Sisi trenutno je najpopularnija ličnost u Egiptu (foto: telegraph.co.uk)

Analitičari smatraju da referendum neće biti sam ključno glasanje o novom ustavu, već i test povjerenja moćnom ministru odbrane i osobi najodgovornijoj za Morsijevo skidanje sa vlasti, Abdelu Fatahu al-Sisiju.

General je pozvao svoje sunarodnike da izađu na referendum i glasaju za ustav, otkrivajući da ima predsjedničke ambicije.

On je naime najavio da namjerava da se kandiduje za predsjednika ukoliko to građani od njega budu tražili.

"Ako se kandidujem, moram imati podršku građana i mandat vojske", izjavio je on.

Veliki odziv birača i usvajanje ustava bio bi pokazatelj da li birači žele da na na mestu predsjednika vide Sisija, trenutno najpopularniju ličnost u zemlji.

Politička nestabilnost, koja traje još od rušenja sa vlasti dugogodišnjge lidera Hosnija Mubaraka 2011, pojačana je još više prošle godine poslije zbacivanja Morsija, prvog demokratski izabranog civilnog predsjednika Egipta.

Sedam mjeseci poslije njegovog pada, zemlja je i dalje žestoko podijeljena na njegove islamističke pristalice i milione ljudi koji su izašli na ulice da traže njegovu ostavku.

Njegovi protivnici smatraju da je Morsi bio tiranin koji je pokušao da uvede konzervativne vrijednosti, dok njegove pristalice tvrde da je vojska sada vratila autoritarni režim iz Mubarakovog doba.

Političke turbulencije, ekonomska kriza i propali eksperiment sa uspostavljanjem demokratije su mnoge Egipćane načinili željnim prijeko potrebne stabilnosti.

Pristalice Morsija i Muslimanskog bratstva pozvale su na bojkot referenduma (foto:Reuters)

Egipat je utonuo u svakodnevne ulične sukobe od Morsijevog pada, koji su odnijeli živote više od 1.000 ljudi, uglavnom islamista, ali islamisti i dalje skoro svakodnevno izlaze na ulice zahtijevajući njegov povratak na vlast.

Zapad sa strepnjom prati razvoj događaja u Egiptu, pa su tako SAD prošle sedmice izrazile zabrinutost zbog izvještaja o hapšenju trojice političkih aktivista koji su sprovodili kampanju bojkotovanja referenduma.

Američki ministar odbrane Čak Hejgel telefonirao je juče generalu Sisiju, kome je prenio da je izuzutno važno da referendum bude organizovan na transparentan način.

Nevjerovatno veliki broj snaga bezbjednosti biće angažovan naredna dva dana - njih više od 200.000, a obezbjeđivaće ne samo oko 30.000 biračkih mjesta, već i aerodrome i saobraćajnice koje vode ka velikim gradovima.

Galerija

( Tanjug )