Šćekić: Šta će Sulejman Veličanstveni na Javnom servisu?

Producent agencije Rojters, Jakša Šćekić kazao je da od 1993. godine radi za strane medije i da ne dijeli probleme svojih kolega novinara iz zemalja regiona. „Glavni problemi sa kojima se susreću novinari sa ovih prostora su uslovi rada i niske plate“, rekao je Šćekić agenciji MINA. On je naveo da se u radu stranih medija ne susreće sa problemima objektivnosti. „Tu ne morate da ulazite u dilove sa političarima i da objašnjavate zbog čega nešto pišete, ne kažem ni da su strani mediji idealni, ali se zaposleni u njima susreću sa mnogo manjim pritiskom u svom radu, jer su to jake organizacije koje mogu da odbiju bilo kakav pritisak“, kazao je Šćekić. Prema njegovim riječima, uvreženo mišljenje u regionu je da vlasnik nekog medija može da kreira njegovu politiku. „To u Rojtersu nije slučaj, već vlasnik agencije zaposle profesionalce koji odgovorno obavljaju svoj posao“, kazao je Šćekić. On je naveo primjer magazina Njuzvik kada su vlasnici pokušali da utiču na uređivačku politiku, ali su u oba puta bili odbijeni od kolegijuma tog lista. Šćekić je rekao da je u regionu ostala praksa iz komunizma, i da političari i dalje smatraju da novinari treba da rade „društveno-koristan“ posao, na način koji odgovara vlasti. „Novinari i mediji su pod pritiskom da zarade, a najčešće se ekonomski pritisak povezuje sa političkim“, kazao je on.

Šta će Sulejman na Javnom servisu?

Šćekić je dodao da je situaciju u medijima u Srbiji loša, i da u većini medija kasne plate. „Kada se to ima u vidu teško da će mladi ljudi opredjeljivati za novinarstvo, jer je profesija slabo plaćena i malo cijenjena“, rekao je on. Šćekić smatra da će situacija u medijima popraviti kada bude rastao ekonomski standard društava u regionu. „Kako se situacija bude mijenjala na bolje, tako će i tenzije u društvu opadati, a onda će mediji da dođu na pravo mjesto“, rekao je Šćekić. On je kazao da Srbiji predstoji donošenje nekoliko medijskih zakona koje će prije svega definisati poziciju Javnog servisa, što je, kako je naveo, aktuelni problem. „Mislim da je pozicija Javnog servisa problem i u Crnoj Gori. Primijetio sam da Javni servis emituje seriju Sulejman Veličanstveni, što nije njegova funkcija, već to treba da rade komercijalne televizije, jer to nijesu serije za Javni servis“, poručio je Šćekić. On je kazao i da gledanost nekog programa ne mora da znači da je kvalitetan. „Javni servis ne treba da bude najgledanija televizija već najkvalitetnija, pa i po cijenu manjeg rejtinga i gledanosti“, rekao je Šćekić.

Prioritet teme organizovanog kriminala i korupcije

Prioritet za crnogorske novinare u narednom periodu treba da budu teme iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, ocijenio je novinar Hrvatske radio-televizije (HRT), Aleksandar Stanković. „Sva postkomunistička društva na Balkanu su slična, i te teme organizovanog kriminala i korupcije nama nameće Evropska unija, ali su to oblasti koje se moraju riješiti za dobrobit naših društava“, kazao je Stanković agenciji MINA. On je rekao da se u Hrvatskoj pokazalo kao dobro što su mediji otvarali teme organizovanog kriminala i korupcije. „Sve te teme su pozitivno djelovale na hrvatsko novinarstvo“. Stanković je kazao da su mediji u regionu više izloženi ekonomskim, odnosno pritiscima oglašivača u njima. „Tu su u prednosti svakako javni mediji, jer HRT se 90 odsto finansira od pretplate, a ostatak novca skuplja od marketinga, tako da nam je lakše raditi od ostalih medija“, rekao je Stanković.

Političari naučili da ćute On je kazao da je u Hrvatskoj i dalje prisutan politički pritisak na medije, ali smanjenog inteniziteta u odnosu na raniji period. „Danas političari najveće afere prešutkuju, i tako neki slučajevi padaju u zaborav. Mnogi političari su to shvatili da je najbolje da ništa ne rade i da će na mnoštvo tih afera rezultirati na način da se one zaborave“, rekao je Stanković. On smatra da je teško naći odgovor na pitanje koji je najbolji način da se novinari odbrane od ekonomskog ili političkog pritiska. „Teško je odgovoriti na to, jer su novinari zamjenjiva roba, i uvijek će se naći neko ko je spreman da radi po nečijem diktatu, ali iako je teško to ne znači da se ne treba boriti za novinarsku autonomiju, i da treba pristajati na diktate koji se protive ličnom osjećaju za moral“, rekao je Stanković, navodeći da je na svakom novinaru da se pokuša oduprijeti raznim pritiscima. On je ocijenio da je trenutno stanje na polju medijskih sloboda bolje nego ranije. „Danas ne moraš ići po mišljenje za tekst u Centralni komitet, iako postoje drugi pritisci, mislim da je stanje bolje. Slobodni mediji i mogućnost da se objavi informacija uvijek će postojati“, rekao je Stanković. On je podsjetio da su se u Hrvatskoj neke afere otkrile prije deset godina, a tek danas dobijaju sudski epilog. Stanković je kazao da je o aferama bivšeg hrvatskog premijera, Iva Sanadera, list Feral Tribjun pisao sedam godina prije njegovog hapšenja. „Tada nije političke volje da se Sanader pošalje iza rešetaka i tek kada je otišao sa funkcije, državni tužilac je pokrenuo istragu protiv bivšeg premijera Hrvatske“, naveo je Stanković.

( MINA )