Medijacija za brže rješenje sporova bivših radnika KAP-a i Oboda

Predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević pozvao je bivše radnike - povjerioce Kombinata aluminijuma u stečaju i Oboda u stečaju da iskoriste zakonsku mogućnost medijacije (posredovanja) i ubrzaju naplatu svojih potraživanja nastalih usljed stečaja.

„S obzirom da je u KAP-u osporeno oko 800 prijava potraživanja, a kod Oboda oko 2.000 prijava, realno je očekivati da će odmah početkom 2014. godine, odnosno tokom prvog kvartala imati najmanje 1.500 novih predmeta po ovom osnovu. Zato smatram i koristim priliku da pozovem sve stranke da iskoriste mogućnost podredovanje i medijacije, a sud i stečajni upravnici na to su spremni, jer je to naša i zakonska obaveza da strankama ponude rješavanje spora putem medijacije“, istakao je Rakočević.

On je naveo da pokretanje stečajeva u Obodu i KAP-u, i njegovim zavisnim preduzećima Preradi i Kovačnici, za sada nije uticalo na povećanje broja parničnih predmeta jer su ročišta za utvrđivanje potraživanja održana krajem prošle godine i tek sada se stiču uslovi za pokretanje parničnih postupaka.

Rakočević je kazao da bi medijacija ubrzala rješavanje ovih sporova, „pogotovo što među osporenim prijavama potraživanjima ima mnogo onih potraživanja iz radnih odnosa, po osnovu povreda na radu i drugih sporova gdje je u najvećem broju slučajeva nesporan odnos, a sporna samo visina potraživanja“.

On napominje da će u postupanje nezavisnog medijatora i uz potrebne vještačenje ti postupci van suda biti ubrzani i pravosnažno okončani.

„Očekujem za to spremnost advokata i povjerilaca, kao i da će najveći broj predmeta biti riješen putem medijacije. Ukoliko se to ne desi, sud će odlučivati o tim parnicama“, dodao je Rakočević.

Tokom prethodne 2013. godine podgorički Privredni sud primio je oko 13.730 predmeta, od čega je bilo 1.799 parnica, 444 stečaja, 9.676 izvršenja (rješenja o prinudnoj naplati dogova) i oko 1.800 prigovora, odnosno, žalbi na rješenja donijeta u izvršnom postupku.

„Sa zaostalim predmetima bilo je ukupno u radu 17.144 predmeta, od čega je tokom 2013. godine riješeno 13.385 predmeta, odnosno 78 odsto ukupnog priliva. Sud je u protekloj godini, dakle, bio ažuran“, kazao je Rakočević.

On je naveo da je parnica tokom 2013. godine u sudu primljeno 4,6 odsto više u odnosu na godinu ranije, a da je riješeno jedan odsto više.

„Zahtjeva za pokretanje stečajeva primljeno je 16 odsto više u odnosu na 2012. godinu, ali je i u tom referatu riješeno 15 odsto više predmeta u odnosu na prethodnu godinu. Povećan je, takođe, broj predmeta po prigovorima na rješenja o izvršenju za 20 odsto“, dodao je Rakočević.

Ukupan priliv predmeta u Privrednom sudu bio je manji za šest odsto u odnosu na 2012. godinu, ali je 10 odsto predmeta riješeno više.

Na pitanje „Vijesti“, da li smatra da navedeni podaci o povećanom broju stečajnih predmeta u 2013. govore o tome da će ekonomska kriza jenjava ili ući u neku goru fazu, Rakočević je odgovorio da se „bez dublje analize može zaključiti da kriza jenjava“.

„Nemamo veliki broj predmeta na osnovu potraživanja koja su nastala u posljednjem periodu. Predlozi za pokretanje stečajnih postupaka su nastali iz ugovorenih odnosa zaključenih prije 3-4 godine“, objasnio je Rakočević.

Na bazi upravo onog što je ekonomska kriza proizvela prethodnih godina, Rakočević je izveo zaključak da je povećana finansijska disciplina, kako sa aspekta povećanog opreza prilikom zaključivanja ugovora, tako i kod uzimanja i davanja garancija, i preuzimanja rizika u situaciji nemogućnosti blagovremenog plaćanja.

HIPO traži prinudno 3,5 miliona od Prve

Tokom posljednjeg kvartala 2013. godine u Privredni sud je, prema zvaničnoj statistici, prispjelo više od 10 zahtjeva za prinudnu naplatu i izvršenje u iznosima od milion i više eura potraživanja. „Hipo Alpe Adria banka tražila je prinudnu naplatu od Prve banke više od 3,5 miliona eura“, naveo je Rakočević najvredniji zahtjev za prinudnu naplatu.

Takođe, prema zvaničnim podacima Privrednog suda, Erste banka i CKB podnijele su zahtjev za prinudnu naplatu 1,5 miliona eura, odnosno, više od milion eura od dvije privatne firme.

Galerija

( Milorad Milošević )