"Zeleni CG": Ne postavljajte deponiju na prostoru KAP-a
Zeleni Crne gore ukazali su na razloge zbog kojih smatraju da je neprimjereno predlagati KAP za lokaciju odlaganja opasnog otpada.
Rješenje koje predviđa deponiju opasnog otpada na prostoru Kombinata alumijiuma (KAP) je najgore moguće, ocijenjeno je iz Nevladinog udruženja "Zeleni Crne Gore".
Oni smatraju neprihvatljivim da se, u periodu kada država traži najbolja rješenja za dalju sudbinu KAP-a, ne vodi računa i o ispunjavanju najvećih ekoloških standarda na tom prostoru.
Predsjednik te organizacije, Rako Nikčević, uputio je otvoreno pismo vršiocu dužnosti direktora Agencije za zaštitu životne sredine, Ervinu Spahiću, navodeći da je iznenađen informacijom da se lokacija deponije za opasni otpad planira na prostoru KAP-a u Podgorici.
"Bez obzira što ste takvo opredjeljenje iskazali na bazi dokumenta (studije) koju su uradile konsultantske kuće iz Belgije i Hrvatske, izabrali ste najgore moguće rješenje. Uz sve to, nijeste našli za shodno da bar priupitate domaće stručnjake iz ove oblasti, nije valjda da ih Crna Gora nema”, naveo je Nikčević.
Zeleni Crne gore ukazali su na razloge zbog kojih smatraju da je neprimjereno predlagati KAP za lokaciju odlaganja opasnog otpada.
Oni su naveli da je Zetska ravnica najveća riznica – podzemni rezervoar – pitke vode, koji će u budućnosti predstavljati najveće bogatstvo u skladu sa prognozama o klimatskim promjenama, da je lokjacija na samoj obali rijeke Morače, kao i da je predmetna lokacija opasnog otpada je u centru Zetske ravnice kao najplodnijeg poljoprivrednog prostora u Crnoj Gori.
"Predmetna lokacija je na obodu Nacionalnog parka Skadarsko jezero, u neposrednoj blizini Plantaža – crnogorskog brenda, najvećeg prostora (u jednom komadu) uzgajanja vinove loze u Evropi. Predmetna lokacija je nedaleko od izvorišta Bolje sesre odakle se snabdijeva cijelo crnogorsko primorje pitkom vodom”, navodi se u pismu.
"Zar je moguće da institucije i stručnjaci koji su do sada, od početka rada KAP-a do sada uradili sva postojeća istraživanja i studije o uticaju KAP-a na životnu sredinu Zetske ravnice ne budu konsultovani na izradi zaključaka i preporuka Studije koju pominjete”, naveo je Nikčević.
Nikčević je naveo i da je lokacija, pored ostalog, na obodu glavnog grada, mjesta sa trećinom stanovnika Crne Gore, kao i da je država obavezna, po potpisanim i ratifikovanim Konvencijama, da posebno čuva međunarodna vodna tijela kao što je Skadarsko jezero i bazen podzemnih voda.
Prema njegovim riječima, za očekivati je bilo da se u sklopu rješavanja problema KAP-a rješava i pitanje crvenog mulja kao tehnogene mineralne sirovine i taj prostor oslobodi i od sadašnjeg crvenog mulja.
"Nasuprot tome, Vi sada smatrate da je to prostor gdje treba deponovati čitavi opasni otpad sa područja Crne Gore. Obrazloženje da je to centralni dio države, lokacija pristupačna drumskom i željezničkom saobraćaju”, naveo je Nikčević.
On smatra da je zapanjujuće laički da to mogu biti razlozi za opredeljenje lokacije za odlaganje opasnog otpada, jer, kako je rekao, ako je bazen crvenog mulja”crna ekološka tačka” onda bi predloženo rješenje bilo “crna ekološkatačka na kub”.
Zeleni Crne Gore, dodao je, ne znaju zašto se domaća i međunarodna struka i znanje i dugogodišnja iskustva i rezultati iz ove oblasti toliko nipodaštavaju i ignorišu.
"Zar je moguće da institucije i stručnjaci koji su do sada, od početka rada KAP-a do sada uradili sva postojeća istraživanja i studije o uticaju KAP-a na životnu sredinu Zetske ravnice ne budu konsultovani na izradi zaključaka i preporuka Studije koju pominjete”, naveo je Nikčević.
On je u pismu pitao Spahića zašto nije ponudio da se bar izvrši revizija Studije od domaćih institucija ili stručnih pojedinaca, kada već nije bilo prostora za njihovo bar djelimično angažovanje od međunarodnih konsultantskih kuća tokom njene izrade.
Nikčević je poručio da nije kasno da se izvrši revizija Studije od domaćeg kadra i domaćih institucija, ili da se uradi druga, paralelna, od domaćih institucija i domaćeg kadra – CETI, Geološki zavod, HMZ sa seizmologijlom, Metalurško-tehnološki fakultet.
( Mina )