Međusobna dugovanja preduzeća najveći rizik za razvoj
Za razliku od mnogih drugih zemalja, po mišljenju čelnika Privredne komore, glavni izvor zaostalih dugovanja u Crnoj Gori nije javni, nego privatni sektor
Kontinuiran rast međusobnih dugovanja preduzeća najveći je rizik za razvoj crnogorske privrede i ukupni ekonomski rast u narednom periodu, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Velimir Mijušković.
On je u intervjuu agenciji Mina-business rekao da se situacija u vezi sa međusobnim dugovanjima preduzeća pogoršala, tako da sve veći iznos zaostalih dugova ugrožava bilanse inače zdravih kompanija.
„Zato treba razdvojiti preduzeća koja su solventna, u ekonomskom smislu da mogu da pokriju tekuće troškove, od onih koja su nesolventna jer ne mogu iz zarade ili na teret imovine pokriti troškove tekućeg poslovanja. U prvom slučaju je potrebna finansijska konsolidacija, recimo putem pretvaranja dugova u uloge, pri čemu se mijenja i vlasnička struktura, dok u drugom slučaju je potrebno nastaviti sa uvođenjem stečaja kako bi se omogućilo temeljno restrukturiranje i eventualno gašenje takvih privrednih subjekata”, poručio je Mijušković.
Za razliku od mnogih drugih zemalja, kako je dodao, glavni izvor zaostalih dugovanja u Crnoj Gori nije javni, nego privatni sektor.
Zaostala dugovanja Vlade 4,1 odsto BDP-a
Prema podacima Svjetske banke zaostala dugovanja Vlade iznose 4,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na kraju 2012, dok su zaostala dugovanja privatnog sektora, činila mnogo veći udio u BDP-u, a u prošloj godini ta situacija se dodatno usložnjava.
Mijušković je podsjetio da u je Crnoj Gori omasovljena pojava da blokirane kompanije osnivaju nova preduzeća i tako nastavljaju praksu zaduživanja. Zbog toga je Privredna komora još polovinom 2011. godine, predložila da se saglasno praksi brojnih zemalja regiona i EU, poveća iznos osnivačkog kapitala, što je odbijeno sa konstatacijom da bi takvo rješenje predstavljalo biznis barijeru.
“Pristup finansiranju je veliko ograničenje u poslovanju i razvoju naših kompanija, kako zbog visokih kamatnih stopa, tako i zbog kolateralnih zahtjeva i ostalih faktora, čijem bi rješavanju doprinijelo propisivanje najviše dozvoljene kamatne stope, kao što je praksa u mnogim zemljama”, smatra Mijušković.
( Mina business )