Socijalni jaz sve dublji u Crnoj Gori: Hranu će željeti mnogi
Podaci Monstat-a o povećanju broja apsolutno siromašnih od 2010. za duplo (sada iznosi 12,3 odsto), mogu ukazati da će dugogodišnji trend biti prisutan i 2014.
Nemile scene iseljavanja ljudi iz privremenih objekata, maloljetnici koji nadniče da bi nahranili porodicu, samohrane majke kojima gase struju zbog duga koji ne mogu da plate, po svemu sudeći, neće biti novost ni ove godine.
Posljednji podaci Monstat-a o povećanju broja apsolutno siromašnih od 2010. godine za duplo (sada iznosi 12,3 odsto), mogu ukazati da će dugogodišnji trend biti prisutan i 2014. godine.
Humanitarne organizacije dijele takvo mišljenje, pa očekuju sve više onih kojima je pomoć neophodna.
Marina Medojević iz Fondacije Banka hrane Crne Gore, koja već nekoliko godina pomaže najugroženijima, ukazuje da se broj siromašnih povećava, što očekuje i ove godine.
"Svakodnevni rast cijena, uvođenje novih taksi i poreza, niske plate onih koji rade i veliki broj onih koji su bez posla doprinosi da siromaštvo u Crnoj Gori poprima zabrinjavajuće dimenzije. Svaka porodica koja po odraslom članu domaćinstva ima 182 eura i manje, koliko iznosi linija apsolutnog siromaštva, u Crnoj Gori se smatra siromašnom. Kako prosječna porodica broji 3,3 člana, a zaposlen je jedan član, možemo zaključiti da je naša prosječna porodica siromašna", kazala je Medojević.
Medojević je kazala da je situacija na sjeveru zabrinjavajuća, jer tamo živi 30,9 odsto stanovnika, a 50,2 procenta svih siromašnih su iz te regijeTako nije neuobičajeno da se porodice odriču kvalitetnog obroka, štede na osnovnim sastojcima, djeca nemaju igračke, knjige, ne kupuju odjeću, navikli su na ishranu bez slatkiša, voća, mesa...
"Posebno zabrinjava rast jaza između najsiromašnijih i nabogatijih, a najsiromašniji postaju još siromašniji sa sve manje šansi da izađu iz siromaštva. Situacija je u 2013. godini bila mnogo lošija od prethodne, mnogo više ljudi je tražilo pomoć od Banke hrane", kazala je ona.
Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak rekla je da će ta organizacija 2014. godine staviti akcenat na pomoć što većem broju ugroženih.
"Broj naših korisnika se neće smanjiti, već se nove kategorije siromašnih javljaju Crvenom krstu. Opštinske organizacije su u svakodnevnom kontaktu sa ljudima u stanju socijalne potrebe i zaista je teško uvijek izaći u susret, ali pokušavamo, uz pomoć naših partnera, da najkvalitetnije odgovorimo potrebama", kazala je ona.
Generalna sekretarka CKCG smatra da će korisnici pomoći i u narednom periodu osjećati negativne efekte ekonomske krize.
"Dodatno zabrinjava i činjenica da se javljaju nove kategorije ugroženih, a to su ljudi koji ostaju bez posla, te ne mogu da pokrivaju troškove osnovnih životnih potreba, samohrani roditelji, starija populacija, ilegalni migranti...", ocijenila je Dubak.
Ukazuje da je veće siromaštvo prisutno i u gradovima, što je posljedica zatvaranja radnih mjestaIz kabineta ministra rada i socijalnog staranja Predraga Boškovića, pak, očekuju da neće doći do "znatnog" povećanja broja korisnika prava na materijalno obezbjeđenje porodice (MOP).
"Smatramo da će taj broj biti približan broju korisnika ovog prava, koji se u toku 2013. godine kretao između 13.703 porodica sa 40.034 članova domaćinstva i 15.488 porodica sa 46.849 članova domaćinstva, a u toku 2012. godine između 14.230 porodica sa 43.128 članova domaćinstva i 15.065 porodica sa 45.600 članova domaćinstva", stav je tog Vladinog resora.
Napominju da je novim Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti stvoren osnov za sprečavanje zloupotreba za ostvarivanje prava na MOP, uz napomenu da je budžetom predviđeno dovoljno novca za redovnu isplatu te pomoći.
Medojević je kazala da je situacija na sjeveru zabrinjavajuća, jer tamo živi 30,9 odsto stanovnika, a 50,2 procenta svih siromašnih su iz te regije.
"Možemo zaključiti da je svaki drugi stanovnik na sjeveru siromašan. Po riječima samih stanovnika, značajna pomoć za njih stiže od dijaspore i da je nema, njihov opstanak bi bio pod znakom pitanja", upozorila je ona.
Ukazuje da je veće siromaštvo prisutno i u gradovima, što je posljedica zatvaranja radnih mjesta.
Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca u istraživanju "Humanitarni uticaj ekonomske krize u Evropi", nedavno je poručila da je broj osoba koje zavise od distribucije hrane od Crvenog krsta porastao za 75 odsto od 2009. do 2013, u 22 države Evrope.
“Dodatno je opterećenje što su upravo i ekonomski stabilne zemlje, koje su tradicionalno naša donatorska društva, pogođene krizom, te neke od njih po prvi put u svojoj zemlji implementiraju programe distribucije humanitarne pomoći, posebno hrane. U toj grupi su Španija, Italija, Velika Britanija”, kazala je Dubak.
Socijalne prodavnice i javne kuhinje rješenje
Medojević je napomenula da Banka hrane čini sve da poveća svijest o problemu siromaštva, te da su humanost i solidarnost na ispitu.
"Moramo konačno da izradimo socijalne kartone da pomoć dobijaju oni kojima je zaista neophodna, kako bi iznos te pomoći bio toliki da realno ljudi mogu da žive od nje""Kako je prosječan pojedinac u Crnoj Gori osiromašio, ne možemo da očekujemo da solidarnost prevazilazi okvire mogućnosti. Ljudi koji najčešće doniraju su skromnijih primanja, iako je njima najteže izdvojiti sredstva za doniranje. Mi stalno apelujemo da se ljudi ne ustručavaju da doniraju koliko mogu, nekada i kesica supe znači puno onome ko nema”, kazala je ona.
Ideja da se situacija popravi je mnogo. Najprije je vrijeme da Vlada izvadi iz fioke Strategiju za borbu protiv siromaštva i počne da je realizuje.
"Veliki novac se izdvaja za socijalna davanja, a pitanje je da li svi koji je dobijaju imaju stvarnu potrebu za njom. Moramo konačno da izradimo socijalne kartone da pomoć dobijaju oni kojima je zaista neophodna, kako bi iznos te pomoći bio toliki da realno ljudi mogu da žive od nje", kazala je ona.
Potencirala je potrebu za otvaranjem javnih kuhinja u svim većim gradovima i otvaranje takozvanih socijalnih prodavnica, u kojima bi ugroženi građani mogli po subvencionisanim cijenama da nabavljaju osnovne životne namirnice i higijenska sredstva. Ona je kazala da je neophodno otvaranje skloništa za beskućnike.
Psihički problemi zbog nemaštine
Problemu siromaštva, smatra Dubak, treba posvetiti veliki značaj:
"Neophodno je održati mreže socijalne sigurnosti jer one sprečavaju da još veći broj ljudi sklizne u siromaštvo, potrebno je izbjeći drastične rezove u budžetima namijenjenim zdravstvenom sektoru i socijalnim uslugama, proširiti usluge očuvanja mentalnog zdravlja, jer se psihološki problemi izrazito uvećavaju u vrijeme krize i postoji dodatna, a ne umanjena potreba za obezbjeđivanjem zdravstvene zaštite”.
Očigledna je potreba za organizovanjem akcija solidarnosti, zbog čega je ona pozvala privrednike da daju doprinos ovakvim akcijama solidarnosti, jer smo mnogo puta pokazali da smo najhumaniji kad je najteže.
Biće bolje do 2020. godine
Ministar Bošković je na drugom Forumu političkih lidera za Zapadni Balkan i Tursku najavio da će u 2020. godini u Crnoj Gori biti bolji uslovi za život građana, a napomenuo je i da Vlada u kontinuitetu radi na poboljšanju ekonomskog i socijalnog razvoja Crne Gore kako bi se taj cilj dostigao.
“Ministarstvo rada i socijalnog staranja nastaviće sa reformama u oblasti tržišta rada, socjalne i dječje zaštite, radnih odnosa i penzijskog i invalidskog osiguranja u cilju stvaranja uslova za bolji standard građana. Projekti, pogotovo novi investicioni koji će započeti u 2014. godini, omogući će veću zaposlenost domaće radne snage, prevashodno mladih, što će direktno uticati na smanjenje stope nezaposlenosti, odnosno stvaranje uslova za kvalitetniji život. Borba protiv neformalnog zapošljavanja i eliminisanje ove pojave će biti, pored smanjenja stope nezaposlenosti, prioritetne aktivnosti MRSS koja će uticati na uslove života naših građana”, navode iz tog resora, ne precizirajući o kakvim projektima je riječ.
Reforma sistema socijalne i dječje zaštite će se nastaviti, pa iz tog resora očekuju rezultate 2014. godine. Očekuju i da projekat izrade socijalnih kartona da svoj doprinos.
“Sve ove aktivnosti su usmjerene na stvaranje ambijenta za još kvalitetniji život naših građana. Moramo shvatiti da je to jedan dugogodišnji proces, koji zahtijeva strpljenje, pogotovo u vremenu ekonomske krize”, kazali su iz tog resora.
Galerija
( Dražen Đurašković )