Za oporavak od jake hrane, jesti više voća

Hrana koja se konzumira u za vrijeme praznika uglavnom je jaka i masna, a prejedanje može dovesti do poremećaja spavanja i gomilanja kilograma, upozorila jespecijalista higijene Instituta za javno zdravlje, Ivana Joksimović.

Ona je navela da se za vrijeme praznika svi trude da spreme i neka jela koja ne pripremaju često, navodeći da ona obično imaju veću kalorijsku vrijednost "i prava je umjetnost odoljeti tim izazovima".

Ukoliko se pretjera sa unosom hrane za vrijeme praznika, Joksimović je kazala da je potrebno nakon toga uzimati laganiju hranu i piti dovoljno tečnosti.

"Poslije "jake" praznične ishrane za oporavak organizma je dobro između obroka jesti voće, naročito citrusno- limun, pomoranđža i ostalo. Za dobro opšte stanje organizma od velike važnosti je boravak na svježem vazduhu i šetnja", savjetovala je ona.

Joksimović je kazala da će bolje varenje omogućiti biljni čajevi od nane i kamilice.

"A organizmu će prijati i lagane supe i čorbe od povrća. Jogurt sa žitaricama takođe može pomoći kod problema sa varenjem, da se hrana što prije svari i očisti organizam. Ako ipak osjećate da imate nekih ozbiljnijih zdravstvenih tegoba obavezno se javite ljekaru", rekla je ona.

Joksimović je ukazala da treba izbjegavati alkoholna pića, ali i visokokalorična, gazirana i zaslađena bezalkoholna pića.

Joksimović je kazala da je važno da u ishrani budu zastupljeni svježe voće i povrće koje će učiniti da se ne osjeća glad, a pri tom su, dodala je, manje kalorični

"Jedna čaša takvog napitka sadrži od osamdeset do sto kalorija, a njih često nazivamo praznim kalorijama, jer ne osiguravaju vrijedne esencijalne nutrijente, a sadrže veliku količinu energije", pojasnila je ona.

Joksimović je podsjetila da se treba kretati i biti fizički aktivan bar pola sata svakoga dana.

"A poslije obroka mnogo je zdravije uputiti se u kratku šetnju nego zaspati na kauču", poručila je ona.

Joksimović je kazala da savjeti i pravila o načinu ishrane za vrijeme praznika, ne znače da treba uskratiti uživanje u hrani, ali da se u samoj pripremi kao i u konzumiranju, treba pridržavati nekih osnovnih principa pravilne ishrane.

"U toku pripreme treba voditi računa o ograničenoj upotrebi masti,posebno zasićenih masnih kiselina,koje se uglavnom nalaze u masnom mesu i mliječnim proizvodiva sa visokim sadržajem mliječne masti. Što se tiče žitarica preporučuju se one koje sadrže manje prerađeno zrno i koje ima više hranjivih elemenata", rekla je.

Joksimović je kazala da je važno da u ishrani budu zastupljeni svježe voće i povrće koje će učiniti da se ne osjeća glad, a pri tom su, dodala je, manje kalorični.

Ne treba, savjetovala je, pretjerivati ni sa sokovima jer i oni sadrže dosta prostih šećera što ih čini visokokaloričnim.

"Treba dati prednost čistoj vodi koja će hidrirati organizam. Ako se planiraju češće dnevne posjete onda treba smanjiti porcije kako ne bi pretjerali sa kalorijskim unosom", rekla ona.

"Što se tiče unosa alkoholnih pića djelovati preventivno i ne dozvoliti da dođe do opijanja, treba imati mjeru i u jelu i u piću"

Prema riječima Joksimović, u toku pripreme treba voditi računa o ograničenoj upotrebi masti, posebno zasićenih masnih kiselina, koje se uglavnom nalaze u masnom mesu i mliječnim proizvodiva sa visokim sadržajem mliječne masti.

Ona je kazala da treba imati na umu da je visok sadržaj zasićenih masnih kiselina u suhomesnatim proizvodima, tvrdim sirevima, slatkoj i kiseloj pavlaci i tvrdim margarinima.

"Hrana koja se jede u praznično vrijeme uglavnom je jaka i masna. Prejedanje može dovesti i do poremećaja spavanja, zatvora i gomilanja kilograma. Kalorična hrana se sama po sebi teže vari, a ako se doda i alkohol u većim količinama, usporava se rad crijeva, što može dovesti do grčeva, ali i do problema sa žuči", upozorila je Joksimović.

Ona je kazala da najprije treba voditi računa pri izboru namirnica, da budu svježe pripremljene, dati prednost kuvanom dinstanom mesu, ne zaboraviti supe i čorbe koje imaju blagotvoran efekat na organizam u hladnijim danima.

"Što se tiče unosa alkoholnih pića djelovati preventivno i ne dozvoliti da dođe do opijanja, treba imati mjeru i u jelu i u piću. A ako se popilo više alkoholnih pića potrebno je unositi dovoljno čiste vode jer je alkohol doveo do dehidratacije organizma, poželjno je unositi i dovoljno voća i povrća", savjetovala je Joksimović.

Ona je upozorila da se posljedice alkoholisanosti ne mogu liječiti, "već one imaju svoj tok kako bi se smanjila koncentracija alkohola u krvi, a metabolisanjem i simptomi iščezavaju".

"Često se poseže za liječenjem posljedica alkoholisanosti da bi se vratila sposobnost upravljanja motornim vozilom, međutim tako ne smanjujemo koncetraciju alkohola u krvi i narušena je bezbijednost u saobraćaju", dodala je Joksimović.

Ona je navela da se preporučuje dovoljan unos tečnosti, voća i povrća kako bi se nadoknadili organizmu potrebni vitamini i minerali.

( Mina )