Krgović: KAP plaćamo jer se 2008. premijer predomislio nakon susreta sa Rusima

Bivši guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Ljubiša Krgović optužio je premijera Mila Đukanovića da je od njega tražio da dozvoli Prvoj banci korišćenje obaveznih rezervi, koja ona nije imala, u angažmanu za nikšićku Željezaru, što je suprotno zakonu.

On je u emisiji “Načisto” na TV Vijesti Đukanovića optužio da je spasavao Prvu banku na štetu državnih interesa.

“Od mene je traženo da dozvolim korišćenje obavezne rezerve Centralne banke Prvoj banci, vezano za njihov aranžman u Željezari. Prva banka nije imala tu obaveznu rezervu, i traženo je da se njima praktično nabavi emisija i omogući da koriste taj novac. Mislim da se radilo o iznosu od 12 do 15 miliona. Odgovorio sam da ne može jer je suprotno zakonu”, kazao je koordinator Foruma 2010 za finansijski sistem.

Na pitanje novinara ko mu je to tražio Krgović je odgovorio: “Premijer i direktor Sekretarijata za razvoj”.

Ko su članovi vladinog kriznog komiteta

Krgović nije želio da poimenično kaže ko su bili članovi neformalnog vladinog kriznog komiteta, za koji je ranije kazao, da su ga 2008. u šali zvali “komitet za rješavanje krize u firmama i poslovima članova tog komiteta” On je naveo da su ga činili “premijer, ministar finansija, potpredsjednik vlade za privredu, ministri privrede, odnosno ekonomije, turizma i direktor Sekretarijata za razvoj” i on kao predsjednik Savjeta CBCG.

S obzirom na funkcije koje su pokrivali 2008, godine, Krgović izgleda da, osim Đukanovića, proziva i Igora Lukšića, Vujicu Lazovića, Branimira Gvozdenovića, Branka Vujovića i Predraga Nenezića.

Preko noći promijenjena namjera

Krgović je kazao da je Đukanović preko noći promijenio namjeru neformalnog Vladinog kriznog komiteta da uvede stečaj u KAP, navodeći da je ta odluka promijenjena nakon posjete premijera “otvaranju nekog ruskog kompleksa u Antaliji”.

“Nakon toga, strategija se potpuno promijenila. Mi smo razvrgli ugovor koji je dobro štitio interese Crne Gore, i kao rezultat toga imali smo ovih 130 miliona garancija, pa ukradenu struju, pa subvencije za struju, 60 miliona neizvršenih obaveza investitora... Ubijeđen sam da je to bilo najbolje riješenje, i da je ono bilo, Crna Gora bi platila 500 miliona eura manje za to”, kazao je Krgović, navodeći da je Vlada štitila nečije privatne poslove:

“Ako vi napravite državi štetu od pola milijarde, a svjesni ste da ne morate da je napravite, mora biti da je u pitanju privatni posao”.

Krgović je kazao i da je Vlada prodala Elektroprivredu Crne Gore (EPCG) da bi obezbijedila likvidnost i kapital Prvoj banci, te da se država zaduživala, uzimala kredite kako bi održavala likvidnost te banke.

Krgović je rekao da je Centralna banka tadašnjem ministru finansija Igoru Lukšiću sugerisala da država preuzme Prvu banku i očisti je od loših kredita, a da je Vlada to potpuno ignorisala.

“Oni su krenuli da upumpavaju novac u banku, zaduživali su se kod komercijalnih banaka, tim novcem održavali likvidnost, dozvoljavali EPCG da povećava cijene struje i time dokapitalizuje banku. Na kraju su prodali EPCG i sav novac je otišao tamo”.

Krgović je optužio Đukanovića da je radio na urušavanju kontrolnih mehanizama CBCG, navodeći da mu je u tome pomogla Socijalistička narodna partija (SNP).

SNP je, kako tvrdi, pomogao “lobiju Prve banke” u sprečavanju zaštite bankarskog sistema od ekonomske krize i donošenju Zakona o centralnoj banci, a u zamjenu su dobili po jedno mjesto u Državnoj revizorskoj insituciji i Savjetu Centralne banke.

Krgović je rekao i da je Vlada preko noći odbila kreditni aranžman sa MMF-om, iako su za taj angažman u početku bili Đukanović i Lukšić. On je pojasnio da se radilo o konsultantskom angažmanu za upravljanje ekonomskim bumom nakon referenduma, ali da se odustalo i pored poziva misiji MMF-a.

“Objašnjenje je bilo da bi taj angažman mogao da zaustavi razvoj države, da nećemo imati autoput i neke druge stvari koje ni danas nemamo. To je bila neviđena kompromitacija države, jer zovete nekoga pa kažete da nećete aranžman”.

Na pitanje da li njegove izjave počivaju na materijalnim dokazima, Krgović je kazao da ga Zakon o centralnoj banci obavezuje da ne iznosi dokumente u javnosti.

“Kada ste vi unutra, vidite procese, vidite šta se dešava. Ja nikada ne bih ovo rekao da činjenice i podaci ne govore da je to tako”.

Krgović je kazao i da ga državni tužilac do sada nije kontaktirao, ali da je “on tu i da je spreman”.

Galerija

( Samir Kajošević )