Premijer misli da narod nije baš pametan

Tri turska ministra su podnijela ostavke zbog korupcionaškog skandala a jedan od njih je pozvao premijera Tajipa Erdogana da učini isto.

Taj izazov, bez presedana u Erdoganovoj desetogodišnjoj vladavini, povećao je temperaturu u sedmodnevnoj borbi između premijera i pravosuđa i ponovo potpalio neprijateljske reakcije protiv vlade, koje ključaju od ljetos, kada su masovni protesti zahvatili Istanbul i druge gradove.

Sinovi ministara unutrašnjih poslova, ekonomije i životne sredine, koji su dali ostavke, su u pritvoru od 17. decembra, kada je policija izašla u javnost sa dugotrajnom istragom povodom navoda o korupciji, uključujući državnu Halkbanku.

Sinovi su odbacili optužbe da su umiješani u podmićivanje u vezi sa građevinskim projektima i izdavanjem građevinskih dozvola. Dvojica su i dalje u pritvoru, zajedno sa još 22 osobe, uključujući direktora banke.

Bajraktar (treći lijeva) sa ministrima za odnose sa EU, unutrašnjih poslova i ekonomije

Prva dva ministra su, poput Erdogana, opisali istragu kao neosnovanu i dio zavjere. Međutim, ministar za urbanizam životnu sredinu Erdogan Bajraktar se okrenuo protiv turskog lidera.

„Za dobro ove nacije i države, vjerujem da bi premijer trebalo da podnese ostavku,“ izjavio je za NTV njuz.

Otkazivanjem lojalnosti, Bajraktae je možda neutralisao popuštanje pritiska na Erdogana koje su mu donijele ostavke ministara, iako neki komentatori smatraju da one svakako nisu došle u pravo vrijeme.

„Ovo su veoma zakašnjele i teške ostavke. One nemaju nikakvu vrijednost u smislu demokratije,“ ocijenio je Koraj Čališkan, asistent na Univerzitetu Bogaziči u Istanbulu.

Prilikom prvog javnog pojavljivanja nakon ostavki, premijer nije djelovao uzdrmano.

Erdogan, koji je za tri mandata transformisao Tursku, zauzdavajući nekada dominantnu sekularnu vojsku i doprinoseći brzom ekonomskom rastu, rekao je u jednom govoru da neće tolerisati korupciju.

Međutim, pošto je na hapšenja 17. decembra odgovorio smjenom ili premještanjem oko 70 policajaca uključenih u akciju, ustvrdio je da oni nisu radili dobro.

Aludirajući na snimke objavljene na TV stanicama, sa kutiajama za cipele pune gotovine, koje su navodno zaplijenjene u domovima osumnjičenih za korupciju, upitao je: „Kako znate za šta je bio namijenjen taj novac?“

Četrnaestomjesečna istraga je vođena uglavnom u tajnosti. Vlada je za vikend promijenila pravila za policiju, zahtijevajući od njenih pripadnika da svojim nadređenim podnose izvještaje o dokazima, hapšenjima i žalbama. Novinarima je zabranjen pristup policijskim stanicama.

List „Hurijet“ je objavio da je ministar unutrašnjih poslova Muamer Guler, koji je juče dao ostavku, prošle nedjelje širom zemlje smijenio 55 policajaca, uključujući starješine.

Kritičari optužuju Erdogana da postaje sve veći autokrata. Evropska unija je u utorak pozvala Ankaru da sačuva odvojenost grana vlasti.

„To što ministar unutrašnjih poslova smjenjuje policijske šefove koji rade na istrazi koja se odnosi na članove njegove porodice može se tumačiti jedino kao opstruiranje pravde,“ kazao je profesor Čališkan, koji piše za centristički list „Radikal“.

„Premijer misli da tuski narod nije baš pametan ali će pretrpjeti žestok udarac na izborima.“

Naredni parlamentarni izbori u Turskoj nisu planirani prije 2015, ali se lokalni održavaju u martu.

Ishod ove krize odrediće sudbinu i nasljeđe 59-godišnjeg premijera, koji kaže da se bori protiv pokušaja državnog udara.

„Niko ne treba da očekuje da će se Erdogan povući, ali ovo će mu narušiti ugled i umanjiti uticaj“, izjavio je Nihat Ali Ozdžan, analitičar Fondacije za ekonomska i politička istraživanja u Ankari.

Ostavku je juče podnio i poslanik Erdoganove AKP Idris Naim Sahin, bivši ministar unutrašnjih poslova, rekli su Rojtersu izvori iz njegovog kabineta.

Skandal je iznio na vidjelo rivalistvo između Erdogana i Fetulaha Gulena, turskog sveštenika koji živi u SAD. Njegov pokret Hizmet (služba) ima najmanje milion sljebenika, uključujući visoke policijske zvaničnike i sudije, i koji ima mrežu privatnih škola i humanitarnih organizacija širom Turske i u inostranstvu.

Afera otkrila razdor između bivših saveznika: Gulen i Erdogan, foto: birgunabone.net

Poričući bilo kakvu ulogu u aferi, Gulen je rekao da Erdogan „nezdravo razmišlja“ nakon što je premijer objavio da se brani od međunarodne zavjere.

Erdogan je upozorio rivale da ne koriste optužbe o korupciji na visokom nivou kako bi poljuljali njegovu vlast ili će im, u protivnom, „polomiti ruke“.

Očigledno aludirajući na Gulena, juče je poručio: „Nećemo dozvoliti da izvjesne organizacije koje djeluju pod maskom religije a zapravo služe kao instrument izvjesnih država, izvedu operaciju u našoj državi.“

Erdogan je u govoru u subotu nagovijestio da bi Tuska mogla protjerati američkog ambasadora u Ankari zbog navodnih izjava povodom aktuelne afere.

Provladin list „Jeni šafak“ je objavio da je ambasador Frensis Ričardone na sastanku sa zvaničnicima Evropske unije u Ankari 17. decembra rekao da su SAD tražile od Turske da prekine finansijske veze Halkbanke sa Iranom, ali da im nije udovoljeno.

„Nisu poslušali. Sada ćete gledati pad jedne imperije (Turske),“ rekao je navodno Ričardone, u vezi sa istragom o korupciji.

SAD su optuživale jednu od najvećih turskih banaka da je omogućavala trgovinu iranskim gasom u zamjenu za zlato iz Turske.

Erdogan je na mitingu u subotu rekao: „Posljednjih dana, veoma čudno, ambasadori učestvuju u nekim provokativnim radnjama. Pozivam ih: Radite svoj posao, ako izađete iz svoje nadležnosti, mogli biste zadrijeti u našu nadležnost. Ne moramo da vas (Ričardonea) zadržimo u našoj zemlji,“ rekao je Erdogan pristalicama na skupu u jednoj crnonmorskoj pokrajini.

Američka ambasada u Turskoj je negirala bilo kakvu ulogu u istrazi a i to da je održan sastanak sa zvaničnicima EU.

Hizmet – najveća muslimanska mreža u svijetu

Pristalice smatraju pokret Hizmet kao benigno, moderno lice islama, ali kritičari dovode u pitanje njegove motive. Netrpeljivost između pokreta i ostalih pripadnika političke klase u Turskoj se pojavila kada je turska vlada odlučila da zatvori mrežu privatnih škola kojima je upravljao Hizmet. Do tada je pokret doprinosio izbornim uspjesima Erdoganove AKP, koja ima islamističke korijene.

Uticaj Hizmeta seže daleko od granica Turske. Finansira stotine islamskih škola, tink-tenkova i medija od Kenije do Kazahstana. Iako nema formalnu strukturu, vidljivu organizaciju ni zvanično članstvo, pokret je možda izrastao u najveću muslimansku mrežu u svijetu, piše BBC.

Pobornici pokreta kažu da jednostavno sarađuju u labavom savezu inspirasani porukom Gulena, koji propovijeda tolerantni islam, sa naglaskom na altruizmu, upornom radu i obrazovanju. Obrazovne ustanove ovog pokreta imaju visokotehnološku opremu a mnoge studente stipendiraju biznismeni inspirisani Gulenom. Iako su škole sekularne, od predavača se očekuje da budu uzor - da ne puše, ne piju i ne razvode se.

Kritičari vjeruju da je cilj pokreta osvajanje vlasti i širenje konzervativnih islamskih stavova na pitanja poput braka i alkohola, te gušenje bilo kakvog protivljenja. Oponenti pokreta podsjećaju na video snimak iz 1999. godine, na kojem se čini da Gulen kaže svojim sljedbenicima da se infiltriraju u strukture sistema. „Morate da prodrete u arterije sistema, a da vas niko ne primijeti dok ne dospijete u centre moći”.

Gulen je naredne godine optužen za podrivanje turske sekularne države. Pošao je u SAD, rekavši da je neko petljao sa snimkom. Kasnije su te optužbe odbačene. Gulen (72) danas živi povučeno u Pensilvaniji. Poziva pristalice sa grade škole umjesto džamija i ohrabruje interakciju sa pripadnicima drugih vjera. Međutim, i dalje izaziva sumnje pristalica vlasti u Turskoj i akvisti su ljetos čuvali njegovo imanje.

Galerija

( Angelina Šofranac )