Sedmogodišnji budžet EU za nauku 77 milijardi eura

Strateški cilj Crne Gore, kada je riječ o razvoju nauke je da se u naredne dvije godine za razvoj te oblasti izdvaja 1,4 odsto nacionalnog dohodka, a do 2025. godine da to iznosi tri procenta, koliko izdvajaju razvijene zemlje", rečeno je na okruglom stolu "Naučna zajednica Crne Gore na putu ka EU".

Obilježavajući godišnjicu privremenog zatvaranja poglavlja 25, koje se odnosi na nauku, državni sekretar za evopske integracije i glavni pregovarač sa EU Aleksandar Pejović, kazao je da to što je to poglavlje zatvoreno za manje od tri mjeseca pokazuje da država razumije ulogu i važnost ove oblasti u procesu pregovaranja.

Hrvatskoj, Turskoj i Islandu, kako je rekao ambasador Pejović, trebalo je sedam do osam mjeseci da zaokruže to poglavlje.

"To govori da se Crna Gora pokazala kao izuzetno dobar primjer razumjevanja uloge nauke i istraživanja u procesu pregovaranja", kazao je on.

Ministarka nauke Sanja Vlahović, kazala je se posljednjih nekoliko godina sve više ulaže u nauku, ali i priznala da je polazna osnova bila mala. U nauku je 201 uloženo 0,13, naredne 2011. duplo više 0.26, prošle 0,45 nacionalnog dohodka. Pošto je budžet za nauku za anrednu godinu utrostručen ministarka Vlahović očekuje značajan rast statističkih pokzatelj naredne godine.

"Čini se da će naredna godina biti uspješna što se implementacije naučnih projekata tiče. Tako će oko 5,1 milion eura biti uloženo iz Budžeta i novca Svjetske banke u naučno istraživačke projekte", kazala je Vlahović.

Ona je potencirala da je najznačajniji zadatak Crne Gore da se pripremi za Horizont 2020. To je osmi okvirni program za nauku EU čiji budžet za narednih sedam godina iznosi nevjerovatnih 77 milijardi erua.

"Jedna smo od prvih država u regionu koja je uspjela da u svom budžetu za narednu godinu prepozna učešće države u ovom programu i bićemo jedna od prvih država u regionu koja će potpisati Memorandum o pristupanju tom programu, što će nama i našoj naučnoj zajednici otvoriti fond od 77 milijardi eura za naredni period", kazala je ona.

Za narednu godinu za razvoj nauke iz budžeta ovog programa predviđeno je 7,8 milijardi eura. Koliko će od toga novca dobiti naučna zajednica Crne Gore, kako je novinarima rekao ambasador Pejović, zavisi samo od njene spremnosti da napravi projekte, da ispuni ozbiljne proecedure koje zahtijeva EU i da relizuje ono zašta traži novac.

Crnogorska naučna zajednica, kako je kazala Vlahović, trenutno ima 56 licenciranih naučno- istraživačkih ustanova. U odnosu na 2010. godinu taj broj veći je za 154 odsto. Za skoro 50 procenata povećan je i broj naučnih istraživača pa ih je sada 1.238 upisanih u Ecris bazu u Crnoj Gori.

Ipak i pored tih povećanja, osim nemalog broja pojedinaca koji su se samostalno izborili za mjesto u naučnoj zajednici planete, crnogorska naučna zajednicu još ne može da priviri među prvih 500 univerziteta u svijetu. Kada je riječ o pridruživanju naučnoj porodici EU, naša nauka tek je na pola puta.

Birokratija mora za nauku

Pofesor podgoričkog Elektrotehničkog fakulteta dr Radovan Stojanović, kazao je novinarima, da je za nauku najbitnije da ima potpunu slobodu, da je ne ograničavaju birokratija i procedure.

On je objasnio da su toliko komplikovane birokratske procedure da tek mali broj ljudi radi na samom projektu, a većina se nosi sa administracijom.

"Implementirati neki projekat u Crnoj Gori je sizifovski posao. ja vodim jednu od značajnijih laboratorija u ovoj oblasti i često, zbog komplikovanih procedura javnih nabavki, materijal za istraživanja kupujemo svojim novcem. Ne možete praviti specifikaciju šta vam treba za istraživanje a možda već sjutra vam padne na um druga ideja i promijeni čitavi koncept. Ljudi gotovo da se plaše da rade zbog komplikovane birokratije", kazao je profesor Stojanović.

Galerija

( Miodrag Babović )