Rizikujemo da Skadarsko jezero zauvijek bude izgubljeno

Javne rasprave na 40 stepeni, usred ljetnjih raspusta i turističke sezone, i dalje su omiljeni način netransparentnog djelovanja Vlade za planove u koje treba bez puno galame da se uvuku razni neodrživi projekti gradnje, eksploatacija prirode i promjena granica prema interesima privilegovanih pojedinaca.

To je ocijenila direktorica “Grin houma” Nataša Kovačević, povodom stavljanja na javnu raspravu nacrta Prostornog plana posebne namjene za Nacionalni park Skadarsko jezero, koju organizuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Prva javna rasprava održaće se sjutra u Podgorici.

Plan predviđa tri scenarija za razvoj NP. Prvi, ekološki scenario podrazumijeva visok stepen zaštite područja i zadržavanje aktivnosti na postojećem nivou. Taj scenario predviđa 550 kreveta u hotelima, 490 u kampovima i 866 u privatnom smještaju.

Ukoliko bude usvojen, Plan preporučuje scenario 2 koji se bazira na strogim kriterijuma, sa određenom dozom fleksibilnosti u zaštitnoj zoni:

“To omogućava povećanje poljoprivredne organske proizvodnje, razvoj održivog ribarstva, vraćanje starih zanata, povećanje turističke ponude i smještajnih kapaciteta u skladu sa ekološkim standardima. Planira se maksimalno povećanje kapaciteta do 60 odsto na 2050 ležaja, u osnovnom smještaju 47 odsto, kampovima 90 i ostalim komplementarnim sadržajima 53 procenta. Povećanje smještajnih kapaciteta uslovilo bi povećanje zaposlenosti u ovom sektoru za 362 radna mjesta. Ovim scenariom se uključuje poljoprivreda, ribolov, zanatstvo, usluge, kao sastavni deo turističke ponude u smislu suživota s lokalnim načinim proizvođenja, sa mogućnošću smještaja u okviru već postojećih gazdinstava, kao i izgradnje novih kapaciteta u vidu etno sela i tome sl., što povećava prihode lokalnog stanovništva, jer se pored osnovne delatnosti mogu baviti i turizmom. Ekonomski efekti su veći, što utiče kako na razvoj destinacije Skadarsko jezero tako i na stanovništvo”.

Scenario 3 takođe podrazumijeva visok stepen zaštite ali i povećanje aktivnosti. Ovaj scenario predviđa podizanje još 35 vinarija i vinskih podruma kapaciteta 2.000 do 8.000 litara, kao i 15 vinarija i vinskih podruma kapaciteta 8.000 do 15.000 litara, koje će se uklopiti u Vinski put ovog regiona.

Osnovni smještaj (hotel, eco lodge, hostel) 1.245 ili 126 odsto, kamp 570 ili 128 odsto, privatni smještaj 1.085 ili 62 odsto više u odnosu na 2015.

“Mišljenja smo da će Plan u ovoj fazi izrade i u procesu nedovoljne transparentnosti sa sva tri moguća razvojna scenarija, a posebno scenariom 2 i 3, dovesti do favorizovanja privatnih investicija kroz takozvane ‘eko’ turističke infrastrukture na uštrb stvarne održivosti Nacionalnog parka”, kazala je Kovačević.

Ona je kao primjer navela “potencijalno opasni” projekat Porto Skadar lake i Turističko naselje Mihailovići, koje, smatra, treba isključiti iz Plana.

“Ako Plan otvori vrata bilo kakvoj novoj gradnji, talas bespravne gradnje i ostalih nelegalnih aktivnosti će u odsustvu kontrole i suzbijanja dovesti do potpunog kolapsa Nacionalnog parka i degradacije predionih i biodiverzitetskih odlika zbog kojih je park i ustanovljen. Pored megaturističkih infrastruktura u zoni Mihailovići koja planirano broji tri puta više turista nego stanovnika u Virpazaru, favorizuju se nautički turizam, marine i komercijalna pristaništa na preko 15 lokacija sa zimskim skloništima, servisima za jahte i plovila nepoznatih veličina. Postojeći plovni putevi se kreću od jedan do četiri metra dubine gaza plovila i svako dodatno produbljivanje bi značilo ekološku katastrofu za hidrološki i biološki sistem jezera. Studije plovnih puteva po Skadarskom jezeru kao dokument nije ni dostavljena obrađivaču plana pa nije ni jasno kako su procijenjeni uticaji i odabran referentni scenario”, smatra ona.

Kovačević je navela da nakon takvog plana, za koji, kako je navela, ne sumnja da neće biti usvojen sa svim ucrtanim devastacijskim mega projektima, mogućim eksploatacijama prostora i resursa, te započete aktivne promocije programa ekonomskog državljanstva od strane Vlade, Skadarsko jezero i druga zaštićena prirodna dobra su kao nikad prije, pod rizikom da budu zauvijek izgubljena.

“Planiranja u razvojnim scenarijima 2 i 3 se direktno kose sa obavezom koju je Crna Gora preuzela proglašenjem močvare od međunarodnog značaja (RAMSAR) kao i obavezama prema budućem UNESCO području Skadarsko jezero na kojem država trenutno ne radi ništa. To je u suprotnosti i sa obavezama preuzetim u procesu pristupanja EU i obavezom da zaštitimo staništa i vrste od značaja za evropsku zajednicu, ali i mišljenju EK i Rezoluciji EP u dijelu vezanom konkretno za zaštitu prirode i održivu gradnju na Skadarskom jezeru. Vjerujemo da će Plan u ovakvoj formi i potpuno netransparentnim načinom izrade dovesti do velikih problema i udaljavanju u pregovorima Crne Gore sa EU u još neotvorenom Poglavlju 27”, kazala je Kovačević.

Plan je u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Crne Gore

Kovačević tvrdi da je takav plan razvoja u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Crne Gore kao ekološke države, ali i u suprotnosti sa tvrdnjama iz Odluke Vlade pristupanju izradi Prostornog plana u kojem se navodi: “Region Skadarskog jezera kao područje posebnih vrijednosti prirode predstavlja nacionalno dobro i kao prioritet se postavlja očuvanje temeljnog fenomena ovog područja, tj. zaštite prirodnih odlika (posebno sjeverne močvarne strane) i graditeljskog nasljeđa..”

“Stručnjaci Bernskog i RAMSAR sekretarijata su tokom misije u julu 2018. godine ponudili ekspertsku pomoć za poboljšanje Nacrta prostornog plana za Skadarsko jezero, ali Vlada je odlučna u svojoj namjeri da progura kroz plan nekoliko kontroverznih projekata, tako da se neće čekati niti zvještaj predstavnika RAMSAR i Bernskog sekretarijata, niti zasjedanje u Strazburu”.

( Dejan Peruničić )