"Vujanović predsjednik, Crna Gora još čeka članstvo u NATO"

Crna Gora još čeka poziv za članstvo u NATO, a predsjednik države je Filip Vujanović, podaci su na koje će i ovih dana naići posjetioci root domena www.me, “zvaničnog sajta Crne Gore”.

Crna Gora je internet oznaku.ME dobila godinu nakon sticanja nezavisnosti 2006, a sa jedinstvenom internet oznakom, država je dobila i svoj root domen — www.me.

Ne postoji pravilo o tome šta bi trebalo da se nađe pod root domenom neke zemlje. U slučaju Crne Gore, adresa je u prvim godinama bila bez sadržaja. Ali vođeni primjerima iz regiona, te nakon pisanja “Vijesti” prije nekoliko godina, u tadašnjem Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT), koje je vodio Vujica Lazović, na adresi www.me su kasnije kreirali sadržaj koji pruža osnovne informacije o državi.

Tako su posjetioci na adresi www.me, u verziji na crnogorskom i engleskom jeziku, mogli pročitati o istoriji Crne Gore, njenim dinastijama, dobiti informacije o geografiji, oblasti kulture i sporta...

Podaci na sajtu, međutim, godinama nisu ažurirani, pa se tako u rubrici o spoljnopolitičkim prioritetima države navodi da je Crna Gora otvorila sedam od 33 pregovaračka poglavlja... Crna Gora je do sada otvorila 31 pregovaračko poglavlje, a tri su zatvorena.

Isti sajt navodi da je “Crna Gora u potpunosti posvećena ispunjavanju uslova za poziv za članstvo u Alijansi”, a Crna Gora je od juna prošle godine punopravna NATO članica.

Predsjednik Crne Gore, prema podacima sa root domena, koji bi trebalo da u najboljem svjetlu prezentuje državu je Filip Vujanović. Crna Gora je ove godine, nakon izbora u maju, dobila novog presjednika — Mila Đukanovića. Đukanović je, prema sajtu www.me predsjednik Vlade, a njeni potpredsjednici su Duško Marković, Igor Lukšić, Vujica Lazović i Rafet Husović.

MIDT, koje je kreiralo sadržaj na root domenu, prestalo je sa radom nakon parlamentarnih izbora u oktobru 2016. Nadležnosti tog, prešle su u druga dva ministarstva, Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo ekonomije.

Nijedno od tih ministarstava, sudeći po sadržaju root domena, ni nakon dvije i po godine, nije preuzelo brigu o “zvaničnom sajtu” države.

Za razliku od Crne Gore, Hrvatska je root domen iskoristila da, osim o državnom uređenju, privredi, geografskim i prirodnim obilježjima, kulturi, istoriji i sportu te zemlje, posjetiocima ponudi i katalog hrvatskih web–lokacija. U susjedstvu, o root domenu, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, brigu vodi Zavod za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Lokacija je početna stranica Hrvatske od 1994. godine. Otvorenih podataka nema

Ni mjesec od predstavljanja posjetioci na portalu otvorenih podataka data.gov.me ne mogu naći ništa više od informacija koje su na toj lokaciji bile objavljene i prvog dana — spisak organa javne uprave.

Iz Ministarstva javne uprave su tada “Vijestima” kazali da je u toku priprema i objavljivanje pravilnika u Službenom listu, te da će objavljivanje podataka na portalu početi nakon toga.

“Popunjavanje baze počinje tek za sedam dana. Dosta institucija čeka objavljivanje pravilnika da bi se počelo sa procesom objavljivanja”, kazali su tada iz resora Suzane Pribilović.

Portal otvorenih podataka je zakonska obaveza, proistekla iz izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) iz maja 2017. Prema izmjenama, Crna Gora je bila u obavezi da portal uspostavi u roku od godinu dana od stupanja na snagu tog propisa.

Iz civilnog sektora, Instituta alternativa i Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, od prvog dana nisu optimistični kad je u pitanju sadržaj portala otvorenih podataka. Navode da, osim što su očekivali da podaci već budu dostupni na sajtu, ne očekuju da će se na toj lokaciji u budućnosti, osim već javno dostupnih podataka, naći i neki drugi.

( Damira Kalač )