Privredni rast i jačanje konkurentnosti su sljedeći zadaci Vlade

Crna Gora će u narednim godinama biti najdinamičnija investiciona destinacija u regionu, jer postoje pretpostavke za dinamičan ekonomski rast u sektoru turizma, energetike, infrastrukture, agrara i dalje diverzifikaicje industrijske proizvodnje, ocijenio je premijer Milo Đukanović na sastanku sa privrednicima.

Đukanović je saopštio da su u Vladi identifikovali nekoliko prioritetnih područja u kojima postoje pripremljeni razvojni projekti koji se realizuju ili će brzo početi da se realizuju.

"To je oblast turizma, energetike, infrastrukture, proizvodnje hrane i dalje diverzifikaicje industrijske proizvodnje. Mislimo da je u tih pet oblasti moguće napraviti brz kapitalni iskorak u pogledu ekonomskog i društvenog razvoja", rekao je Đukanović u Privrednoj komori (PKCG) koja je organizovala skup.

Kada je u pitanju izgradnja autoputa Bar-Boljari, Đukanović je ponovio da su kineski parneti koji realizuju projekat saopštili da bi do 25. februara mogla da budu potpisana oba ugovora i o gradnji i o finansiranju

Prema njegovim riječima, potencijali rasta postoje, a projekti se realuzuju ili će početi da se realizuju u nekoliko narednih mjeseci.

"Obavili smo dobar posao na ažuriranju pripreme za njihovu realizaciju", naveo je Đukanović.

On je podsjetio da su već u fazi realizacije projekat na Luštici, Kumboru, Porto Montenegro, kao i da postoje svi uslovi da se u par mjeseci izda i građevinska dozvola za nastavak projekata Amana na Svetom Stefanu.

"To su projekti koji definitivno generišu ne ispod tri milijarde eura, koje se moraju potrošiti, a na nama je sada da vidimo kako ćemo se organizovati da iskoristimo najviše benefita od te investicione potrošnje koja će se dogoditi", poručio je Đukanović.

U sektoru energetike, kako je podsjetio, u završnoj je fazi izbor partnera za početak gradnje drugog bloka termoelektrane Pljevlja, dok je do kraja februara raspisan tender za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju.

Kada je u pitanju izgradnja autoputa Bar-Boljari, Đukanović je ponovio da su kineski parneti koji realizuju projekat saopštili da bi do 25. februara mogla da budu potpisana oba ugovora i o gradnji i o finansiranju.

"Time počinje da se gradi prva dionica vrijedna oko 800 miliona eura", precizirao je Đukanović.

On je saopštio da je potrebno da se Vlada fokusira na nove ciljeve odnosno na to kako dinamizirati rast i kako učiniti crnogorsku ekonomiju konkurentnijom.

"Imperativ ove i svih budućih vlada mora biti ekonomski rast", smatra Đukanović.

TV Vijesti, Ana Manojlović

On je dodao da postoje ozbiljne slabosti u konkurentnosti crnogorske ekonomije, ali da je u prethodnom periodu učinjeno dosta na stvaranju uslova za makrostabilnost i pretpostavki za konkurentnost.

"Sistematski smo radili na širenju tržišta. Stvorili smo uslove da naši proizvodđači, ako imaju kvalitetan proizvod, imaju i dostupnost na mnogo širem tržištu. Puno smo radili i na stvaranju komparativne prednosti kada je u pitanju poreski sistem i druge važne oblasti", podsjetio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Vlada čak ni u uslovima krize nije posegla za ishitrenim, pretjeranim, a posebno ne za trajnim kvaranjem pogodnosti kada je u pitanju poreski sistem.

"Prošle godne smo privremeno povećali poreze. Čuvali smo te pogodnosti, a čuvaćemo ih i dalje", kazao je Đukanović.

On je na sve češće zamjerke privrednika da postoje različite interpretacije istih poreskih propisa na štetu biznisa, rekao da su to stvari koje se ne smiju dozvoliti i koje treba eliminisati.

"Postoji manjak senzibiliteta u lokalnim zajednicima prema biznisu. To moramo eliminisati boljim razumijevanjem sa lokalnim nivoom. Moramo energično suzbijati kvarenje biznisa politkom lokalnih zajednica", poručio je Đukanović.

On je podsjetio da bi rast ekonomije u ovoj godini trealo da bude iznad 2,5 odsto, ali da je Vlada kroz pripremu svih projekata napravila odlične pretpostavke da on bude mnogo dinamičniji u narednim godinama.

Radulović: Poslovanje u Crnoj Gori je skupo

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, Dragan Ivančević, rekao je da je u sektoru turizma i dalje prisutan problem nedostatka hotelskih kapaciteta, kao i da problem predstavlja i limit dobijanja slotova na aerodromu Tivat, koji je glavni za čarter programe.

Komentarišući Zakon o radu, kojim se ugovori na određeno ograničavaju na dvije godine, i koji stupa na snagu 22. decembra, Radulović je ocijenio da je on poguban

"Svi turoperatori ili najveći broj njih želi da leti u subotu i nedjelju, a za ta dva dana na aerodromu Tivat ne postoji više mogućnost dobijanja slota. Zato tražimo da se pod hitno urade sve tehničke pretpostavke da se aerodromu Tivat produži radno vrijeme kako bi dobili značajno proširenje mogućnosti uvođenja novih čartera i dobijanje slotova kada su u pitanju dani vikenda", rekao je Ivančević.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović smatra da je poslovanje u Crnoj Gori skupo jer, kako je naveo, ko hoće da radi legalno, izmiruje sve obaveze i ne ide u zonu sive ekonomije, posebno mala i srednja preudzeća, ona su praktično neodrživa.

"Ja po gostu po jednom noćenju dajem u budžet 25,47 eura što obuhvata porez, takse, doprinose i ostalo", precizirao je Radulović.

On je objasnio da bi trebalo raširiti bazu i plaćati doprinose na realnu platu, a ne na onu koju je iskazana krzo minimalac.

Komentarišući Zakon o radu, kojim se ugovori na određeno ograničavaju na dvije godine, i koji stupa na snagu 22. decembra, Radulović je ocijenio da je on poguban.

"Tražimo samo da nam se omogući način da otpustimo lošeg radnika", poručio je Radulović.

Osnivač Zetagradnje Blagota Radović saopštio je da u građevinskom sektoru postoji problem visine komunalnog opremanja koje je, kako je naveo, neodrživo za investitore

Izvršni direktor Plantaža Verica Maraš kazala je da Crna Gora mora posebnu pažnju posvetiti realnom sektoru, odnosno proizvodnji električne energije, aluminijuma, čelika i hrane.

"Sve ekonomije koje imaju jak realni sektor nijesu osjetile posljedice krize. Više pažnje treba posvetiti i izvozno orjentisanim kompanijama", smatra Maraš.

Privrednici iz sekora šumarstva i drvoprerade ocijenili su da je nepostojanje infrastrukture najčeći problemi sa kojima se susreću koncesionari prilikom korišćenja dobijene drvne mase, što povećava troškove i cijenu proizvoda.

Oni su saopštili i da je problem neblagovremeno ustupanje šuma na korišćenje posebno posljednjih godina, kao i nerješavanje sporova nastalih pri njihovoj raspodjeli.

Direktor Aerodroma Crne Gore, Milovan Đuričković, tvrdi da cu cijene aerodromskih usluga u Podgorici i Tivtu najniže i najkonkurentnije u reguonu i šire.

"To prati i izuzetno široka lepeza podsticajnih mjera", poručio je Đuričković.

Osnivač Zetagradnje Blagota Radović saopštio je da u građevinskom sektoru postoji problem visine komunalnog opremanja koje je, kako je naveo, neodrživo za investitore.

Radović smatra i da su lokalne samouprave do sada skinule stotine i stotine hiljada eura sa računa kompanija na osnovu poreza na zalihe, koji se, kako je ranije saopšteno iz Ministarstva finansija, još ne treba plaćati.

Mijušković: Brojni su problemi u crnogorskoj privredi

Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković je podsjetio na brojne probleme crnogorske privrede među kojima su visok stepen nelikvidnosti, otežano finansiranje, nedovoljna konkurentnost, neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada, neadekvatnost jednog broja sistemskih propisa.

Ministar finansija Radoje Žugić saopštio je da bi ekonomski rast u ovoj godini mogao da bude i veći od prognoziranih 2,6 odsto

"Kada je riječ o međusobnim dugovanjima situacija se pogoršala, tako da sve veći iznos zaostalih dugovanja ugrožava bilanse inače zdravih kompanija. Takav razvoj događaja prijeti da dovede do opšteg sloma discipline plaćanja, a koji utiče i na fiskalna dešavanja, vodeći ka usporavanju investicija i ekonomskih aktivnosti u zemlji", objasnio je Mijuškoić.

Pristup finansiranju, kako je ocijenio, je veliko ograničenje u poslovanju i razvoju crnogorskih kompanija, kako zbog visokih kamatnih stopa, tako i zbog kolateralnih zahtjeva i ostalih faktora.

"Propisivanje najviše dozvoljene kamatne stope, kao što je i praksa u mnogim zemljama, doprinijelo bi rješavanju ovog problema", kazao je Mijušković.

On smatra i da treba razdvojiti solventna preduzeća od onih koja ne mogu iz zarade ili na teret imovine da pokriju troškove tekućeg poslovanja.

Guverner Centralne banke (CBCG) Milojica Dakić je, komentarišući bankarski sektor, rekao da su banke visoko likvidne, ali da je jedna od ranjivosti u realnom sektoru njegova nelikvidnost koji se ogleda u broju blokiranih računa.

"U bankarskom sektoru rizici su nekvalitetni krediti koji trenutno iznose 17,7 odsto, visoke kamate i ročna neusklađenost sredstava i plasmana", kazao je Dakić.

Ministar finansija Radoje Žugić saopštio je da bi ekonomski rast u ovoj godini mogao da bude i veći od prognoziranih 2,6 odsto.

On je ocijenio da ne zabrinjava toliko nivo javnog duga, koliko njegova dinamika.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović je naveo da je u ovoj godii otvoreno preko hiljadu novih radnih mjesta u oblasti poljoprivrede, kao i da se tokom naredne i 2015. godine očekuje ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju u niovu od 70 miliona EUR.

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović je ocijenio da u narednom periodu Vlada treba da sačuva postojeće poreske stope, odnosno da se one ne povećavaju već smanje kako bi ambijent bio konkurentniji.

Vlada će, kako je poručio, raditi i na tome da zaštiti sve one koji plaćaju poreze u odnosu na one koji to ne čine.

Galerija

( Mina )