Perić: Škole su nam postale lager za DPS kadrove

PISA testovi su nam jasno potvrdili da naša djeca dobijaju slabo obrazovanje i da spadamo u 10 do 15 najslabijih obrazovnih sistema, pa je vrijeme da se traže rješenja kako bi se to promijenilo, ocijenio je poslanik Pozitivne Crne Gore Srđan Perić.

On je podsjetio na izjave čelnih ljudi obrazovnih institucija nakon objave rezultata koji su, kako tvrdi, kombinovali nevjerovatna i neozbiljna tumačenja loših rezultata “od toga da se testiranje lažira, preko tvrdnje da su učenici mentalitetski takvi da ne mogu bolje popuniti test i da su oni krivci za ovakav rezultat, pa sve do čuvene krilatice da nam treba još devet godina za vidljivije pomake, jer toliko traje osnovna škola”.

Jedan od najvećih problema je, smatra on, odabir nastavnika koji se ne zapošljavaju po kriterijumima znanja i pedagoškog umijeća, već po kriterijumu partije

“Izreći ovakve tvrdnje o testiranju koje je izuzetno studiozno osmišljeno, sa više nego respektabilnom globalnom reputacijom, u čijem koncipiranju je učestvovalo više stotina vrhunskih stručnjaka, koje ima vanredno sofisticirane mehanizme kontrole, i koje vam uz sve to pruža mogućnost da sugerišete šta treba unaprijediti u njemu, je svakako signal da treba provjeriti da li ljudi koji vode naše obrazovanje razumiju njegovu suštinu”, kazao je Perić “Vijestima”.

On tvrdi da je osnovni razlog ovako loših rezultata to što se odustalo od reformskih principa kojima je prije svega trebalo podstaći autonomiju nastavnika i uspostaviti efikasan i decentralizovan sistem, koji bi mogao da detektuje probleme i reaguje na njih.

Jedan od najvećih problema je, smatra on, odabir nastavnika koji se ne zapošljavaju po kriterijumima znanja i pedagoškog umijeća, već po kriterijumu partije:

Perić ističe da bode oči činjenica da ne znamo čemu služi provjera znanja koju sprovodi Ispitni centar i sa čim se uvezuju nalazi do kojih se dođe nakon analize domaćih testiranja

"Tako da imamo činjenicu da sistem unaprijeđenih zvanja nastavnika nije zaživio nakon dugo vremena i da je time u priličnoj mjeri urušen i smisao obuke nastavnika, a samim tim ispunjenje principa autonomnosti predavača izgleda nikad dalje. Ovako tmurnu sliku je vrlo lako promijeniti, potrebna je politička volja da nam škole i univerziteti ne budu lager za partijske kadrove svih nivoa i time bi snažno bila podstaknuta autonomija nastavnika“.

Perić naglašava da se godinama zanemaruju dobra rješenja iz Knjige promjena, temeljne knjige reforme našeg obrazovnog sistema, zbog čega sada imamo loše posljedice.

Prema njegovim riječima, da je nastavnicima ostavljena mogućnost da sami biraju literaturu iz koje će predavati učenicima, a da im se ne propisuje obavezna udžbenička literatura, danas bismo sasvim izvjesno imali bolje rezultate, jer bismo podsticali stalno usavršavanje nastavnika i podsticali bismo kreativnu komponentu nastave. To bi, dodaje, svakako podiglo i nivo primjenjivog znanja.

Da li je neki direktor možda smijenjen?

Perić ističe da bode oči činjenica da ne znamo čemu služi provjera znanja koju sprovodi Ispitni centar i sa čim se uvezuju nalazi do kojih se dođe nakon analize domaćih testiranja.

“Da li te nalaze analiziraju ljudi od struke i u skladu sa analizom prilagođavaju programe ili obratno? Da li je neki direktor škole smijenjen zbog lošeg rezultata koje postižu učenici u školi? Čime se objašnjava tolika razlika u ocjeni kvaliteta obrazovanja koju daju domaća u odnosu na PISA testiranja“, pita Perić.

Kao značajan problem, on je istakao i to što se vrh obrazovne administracije udaljio od obrazovnog procesa i što ga u suštini obrazovni proces i ne zanima.

“Oni jednostavno ne znaju kako do dobrog obrazovnog sistema. Ne njeguju kritičku misao koja bi i njima samima pomogla. Da je to drugačije ne bi nam ministar prosvjete pričao priče o tabletima i ormarićima kao vrhunskim dometima obrazovanja“, istakao je Perić.

( Bojana Laković )