Skenderbega svojataju svi

Da je „prebrojavanje nacionalnih krvnih zrnaca“ i dalje tačka na kojoj se u Crnoj Gori brzo užare političke i nacionalne strasti, potvrđuje i najava podizanja spomenika albanskom vojskovođi Đerđu Kastriotu Skenderbegu u Ulcinju.

Od kada je obznanjeno da će biti podignut spomenik Đerđu Kastriotu, poznatom kao Skenderbeg, koji je u Kruji vodio pokret otpora protiv napada Otomanske imperije, ne prestaje polemika oko toga da li je Skenderbeg Srbin ili Albanac.

Sve je počelo izjavom poslanice opozicionog Demokratskog fronta Ljiljane Đurašković, inače Ulcinjanke, koja je pozdravila podizanje spomenika, kako je navela, velikom i opjevanom junaku Skenderbegu - rođenom Srbinu.

“Pravo ime Skenderbega je Đurađ Kastriotić. Bio je pravoslavac i slavio porodičnu slavu“, izjavila je Đurašković.

Uslijedile su brojne i burne reakcije predstavnika albanskih nacionalnih partija koji su optužili funkcionere Demokratskog fronta da “svojataju albanske nacionalne heroje”.

Funkcioner Albanske alternative (AA) Nik Đeljošaj kazao je da Skenderbega, nijesu samo Srbi htjeli da prisvoje, nego i Grci i Bugari kao i da su „svojatali“i Majku Terezu i druge poznate albanske istorijske ličnosti.

Šef ulcinjskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik Opštine Ulcinj, Ljoro Nrekić rekao je da nakon što se dobila saglasnost Ministarstva kulture, opštinska dozvola neće biti problem.

“Nije ovo prvi put da se pokušavaju svojatati naši heroji i naše svetinje od politike koju zastupa Đurašković. Narodi su uvijek opjevali svoje junake, tako da je Đerđ Kastrioti jedan od najpristunijih u našem folkloru“, ocijenio je predsjednik Demokratskog saveza Nikola Camaj.

U cijelu raspravu o Skenderbegu i njegovom porijeklu i pripadnosti u TVCG uključio je i istoričara prof. dr. Šerba Rastodera. Poznati istoričar kaže da nauka nema dilemu da je Skenderbeg dio albanske istorije i nacionalog mita Albanije. Kaže da ga raduje što svi pozdravljaju podizanje spomenika jer to može donijeti dobro svima:

"To je idealna opcija. Ako je Skenderbeg Srbin, a istovremeno i Albanac, a ima porijeklo Crnojevića, onda je on idealan spoj povezivanja različitosti kultura i pomirenja u Crnoj Gori", poručuje Rastoder.

A dok se to i ne dogodi ostaje pitanje zašto je jedna izjava poslanice DF koja je na nivou političke provokacija izazvala toliko strasti i rekacija u protekla tri dana?

Crnogorska javnost uporno vodi bitku o identitetu a promiču joj vrlo krupne stvari koje će odrediti budućnost Crne Gore, kaže profesorica književnosti Božena Jelušić:

"Prvo što mi pada na pamet je činjenica da je riječ o prostoru sa kojeg se ovih posljednjih decenija iselilo 140 hiljada stanovnika a mi na tom istom prostoru uporno vodimo bitku o spomenicima, identitetskim obilježjima, krvnim zrncima, nacionalnim pripadnostima. Mi prosto ne vidimo da se događaju krajnje ozbiljne stvari koje će odrediti sudbinu ovog prostora upravo u ovom trenutku, a nijesu ga odredili u trenutku i vremenu iz kojeg dolaze ti spomenici. I još jedno, mi jednostavno ne shvatamo da su svi ti spomenici bez obzira kome su podignuti, zajedničko bogatstvo “

Zašto se onda politička javnost koja se toliko bavi nacionalnim identitetom pojedinih istorijskih ličnosti, sa istom strašću ne pozabavi događajima iz ne tako davne prošlosti, poput ratnih zločina, genocida, pitali smo profesoricu Jelušic koja smatra da upravo ćutanje države o tim temama za posljedicu ima stvaranje atmosfere nacionalnih podjela među građanima:

"Nedostatak lustracije, nedostatak ukazivanja na prave vrijednosti prosto pogoduje ovoj atmosferi koja se sada razvija. Iz tog začaranog kruga ja ne mogu da vidim neki pravi izlaz. Ne vidim da su moćne državne strukture voljne da se toga poduhvate a čini mi se da se političke partije više bave time kako će ojačati i zauzeti neke pozicije nego kako će se boriti protiv tog stanja svijesti koje nas je zahvatilo.“

Predstavnici Skupštine Opštine Ulcinj dobili su „zeleno svijetlo“ od Ministarstva kulture za podizanje spomenika Đerđu Kastriotu Skenderbegu. Određena je i lokacija i urađeno idejno rješenje za spomenik čiju će gradnju finansirati dijaspora.

( Radio Slobodna Evropa )