Nasilje nad ženama je i dalje tema o kojoj se ne priča
Najčešće ispoljeno nasilje je bilo psihičkog tipa, gdje je počinioc bio partner i to zbog nesloge u porodici ili uticaja psiho-aktivnih supstanci
Istraživanje koje je sproveo Sekretarijat za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje Opštine Nikšić u sklopu kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ pokazalo je da najveći broj ispitanika tema nasilja nad ženama ne interesuje.
Među 300 punoljetnih ispitanika, od kojih je 187 ženskog pola, njih 14 su bile žrtve nasilja, dok je 34 bilo svjedokom istog. Najčešće ispoljeno nasilje je bilo psihičkog tipa, gdje je počinioc bio partner i to zbog nesloge u porodici ili uticaja psiho-aktivnih supstanci. Ni žrtve, kao ni svjedoci nasilja uglavnom ni sa kim nijesu razgovarali o tome.
„Najveći broj ispitanika smatra da nasilje nad ženama nije česta pojava u našem društvu, a oni koji smatraju da jeste ističu da je to to najčešće zbog potrebe muškarca da je žena uvijek podređena i tradicionalne nadmoći muškarca u našem društvu. Najveći broj ispitanika nasilnim radnjama smatra ucjenjivanje i prisiljavanje na seksulane odnos“, saopštila je Tatjana Perović iz Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje na juče organizovanoj konferenciji za novinare.
Istraživanje je pokazalo da najveći broj ispitanica koje su bile žrtve nasilja su mlađe od 50 godina, a da je odnos sredine u kojoj žive, prigradska ili gradska, isti.
„Najveći broj ispitanika smatra da nasilje nad ženama nije česta pojava u našem društvu, a oni koji smatraju da jeste ističu da je to to najčešće zbog potrebe muškarca da je žena uvijek podređena i tradicionalne nadmoći muškarca u našem društvu"„Najveći broj ispitanih osoba smatra da je rodna ravnopravnost postizanje jednake finansijske moći i ravnomjerne zastupljenosti oba pola na rukovodećim pozicijama. Najveći broj ispitanika nije osjetio ugroženost po pitanju polne pripadnosti, dok od ispitanica koje su bile žrtve nasilja najveći broj je osjetio ugroženost u porodici i prilikom korišćenja zdravstvenih usluga“, kazala je Perović.
Prema njenim riječima najveći broj ispitanika ne poznaje mehanizme koji su zakonom definisani za prijavu nasilja i za zaštitu žrtve nasilja, kao ni vrste kazni propisane za počinioca krivičnog djela, a u nešto manjoj mjeri ne znaju za postojanje Zaštitnika ljudskih prava.
Maja Radoičić, iz pomenutog Sekretarijata, kazala je da su u sklopu kampanje sproveli i jednomjesečno istraživanje „zloupotrebe ženskog tijela“ u šest štampanih medija u Crnoj Gori.
„U toku ove analize prikupljeno je 128 fotografija na kojima se pojam žene i njenog tijela vulgarizuje i zloupotrebljava, prije svega u marketinške svrhe. Od ovog broja fotografija 66 je različitih, dok se ostale ponavljaju. Žene kao subjekt su postale pravi marketinški instrument kroz štampane medije i imaju moć vizuelnog efekta“, kazala je Radoičić.
„U toku ove analize prikupljeno je 128 fotografija na kojima se pojam žene i njenog tijela vulgarizuje i zloupotrebljava, prije svega u marketinške svrhe"Kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ realizuje se u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori. Nikšićki Sekretarijat za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje je u sklopu projekta pored pomenutih istraživanja organizovao i okrugli sto na temu „Nasilje nad ženama“.
Ove godine već broj prekršajnih i krivičnih prijava
Za deset mjeseci ove godine službenici Područne jedinice Nikšić podnijeli su 30 krivičnih i 117 prekršajnih prijava iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Prošle godine taj broj je bio manji i podneseno je 18 krivičnih i 76 prekršajnih prijava.
„Izrečene su četiri naredbe udaljenja iz stana, dok ih je ove godine, za deset mjeseci, bilo 31. Na taj način smo pokušali zaustaviti nasilje a nasilniku dali do znanja da će u slučaju da povrijedi zakonsku proceduru biti kažnjen kaznom od tri mjeseca do tri godine“, iznio je podatke Slavko Milić, šef Odjeljenja za nasilje u porodici i maloljetničku delikvenciju, CB Nikšić, na okruglom stolu organizovanom prošlog mjeseca.
Prema njegovim riječima broj krivičnih prijava i žrtava nasilja, na nivou države, ove godine je veći u odnosu na godinu ranije.
„U toku 2011.godine u Crnoj Gori su podnesna 232 krivične prijava, a bilo je 257 žrtava nasilja od čega su 193 žene i 22 djece. Prošle godine je podneseno 139 krivičnih prijava, u kojima je bilo 147 žrtava nasilja od kojih 109 žena i četiri maloljetna lica. Za deset mjeseci ove godine registrovana su 154 krivična djela nasilja u porodici, u kojima je bilo 160 žrtava, među kojima 121 žena i šest maloljetnika“, kazao je Milić.
( Svetlana Mandić )