Pretendenti na mjesta u Sudskom savjetu pred Odborom za politički sistem
Rastoder je rekao “Vijestima” da će ubrzo zakazati novi sjednicu, na kojoj će se glasati o kandidatima, ali nije mogao da precizira kada
Bivši predsjednik Apelacionog suda Vukoman Golubović nije prošao trik pitanje poslanika člana Odbora za politički sistem pravosuđe i upravu Slavena Radunovića (Demokratski front) koga je interesovalo kako bi se kao član Sudskog savjeta ponio kada bi mu iz vrha Vlade ili Vrhovnog suda sugerisano šta treba da radi.
Golubović je jedan od 14 kandidata iz redova uglednih pravnika koji su se prijavili za četiri mjesta u Sudskom savjetu. Radunović je na jučerašnjem kontrolnom saslušanju rekao da nije zadovoljan odgovorom koji je dobio, nakon što je Golubović, kazao da nije imao takve situacije dok je bio na čelu Apelacionog suda.
“Mene je samo zbog ovog saslušanja zvalo petoro pa sam vrlo podozriv prema onome što je rekao gospodin Golubović. Mi smo ovde zbog pritisaka, da toga nije bilo ne bi ni mijenjali Ustav. Očekivao sam da će da kažu da bi odmah o tome obavjestili javnost i Tužilaštvo,” objasnio je Radunović.
Isto pitanje on je prethodno postavio i Vesni Simović Zvicer, pomoćnici ministra rada, koja je kazala da ona nije osoba kod koje bi se urgiralo.
Za mjesto u Sudskom savjetu javili su se pored Simić Zvicer, najviše advokati - Nikola Bulatović,Vukoman Golubović, Spomenka Đukanović,Novak Bego Laković, Đorđe Ulićević, Velija Murić, Kasim Dizdarević,Loro Markić i Stanko Marić.
Takođe i profesori Mladen Vukčević i Slavko Lukić, te bivši načelnik katastra Hakija Lješnjak i potpredsjednik Opštine Ulcinj Nail Redža.
Rastoder je rekao “Vijestima” da će ubrzo zakazati novi sjednicu, na kojoj će se glasati o kandidatima, ali nije mogao da precizira kada.
Članica Odbora iz SDP-a Draginja Vuksanović interesovala se juče da li advokati namjeravaju da napuste sadašnji posao ako budu izabrani, te da li misle da su te dvije funkcije u sukobu interesa. Pozitivan odgovor je dobila jedino od Slavka Lukića i Novaka Lakovića.
Kasim Dizdarević je objasnio da advokati u tom smislu međutim imaju prednost jer najbolje poznaju rad sudija.
Laković je inače, pored Stanka Marića, bio jedan od retkih koji su otvoreno kritikovali rad sudova. Advokat je rekao da “evidentna neefikasnost sudova nikada nije bilo izražena kao u posljednje vrijeme”.
On je zamjerio što se krši Zakonik o krivičnom postupku jer se kasni sa izradom presuda i zakazivanjem ročišta.
“Sudija koji ne može da izradi presudu za 30 dana je nestručan ili nesavjestan,”rekao je Laković.
Većina kandidata su kao motiv prijavljivanja na konkurs naveli želju da doprinesu afirmaciji sudske vlasti, nezavisnoti i bolji materijalni položaj sudija.
Sudski savjet predlaže budžet za sudstvo, izmene zakonodavstva, bira i razrešava sudije. Njegov predsjednik bira se iz redova uglednih pravnika.
Konferencija sudija ranije jeza članove Sudskog savjeta brala sudiju Vrhovnog suda Radoja Orovića, sudiju Apelacionog suda Milića Međedovića,sudiju Višeg suda Nataliju Božović i Željku Jovović,sudiju Osnovnog suda u Podgorici.
Odbor će danas saslušati kandidate za Tužilački savjet, dok će se u sredu baviti izborom VDT-a.
Nepotizam nije dobar u vrhu sudstva
Na pitanje člana odbora Genci Nimanbega da li preveliki broj porodičnih veza u pravosuđu može uticati na rad Sudskog savjeta, Mladen Vukčević je kazao da je u maloj zajednici srodstvo među zaposlenima u državnim organima prisutno. “Da li je ono dobro za one na istaknutim funkcijama? Moj odgovor je -ne”, rekao je bivši predsjednik Ustavnog suda.
On smatra da je kod sudija veći problem samocenzira, nego postojanje političkog pritiska.
Javio se na tri konkursa, ali bi u Sudski savjet
Profesor Ustavnog prava Slavko Lukić rekao je da se prijavio za Sudski i Tužilački savjet, kao i za mjesto u Ustavnom sudu ali bi “najradije bio u Sudskom savjetu”.
On je ocijenio kao “čudno rješenje” činjenicu da Sudski savjet ima veliku nadležnost a da nikome ne odgovara. Takođe je kazao da je “sudijska funkcija koncepcijski i suštinski ugrožena” zbog postojanja abolicije, amnestije i ukidanja krivičnog gonjenja.”Na snazi je izgubio i Ustav jer se primjenjuje Evropska konvencija, a zadnja instanca više nijesu domaći sudovi već Sud za ljudska prava u Strazburu,”ocijenio je Lukić.
( Miloš Rudović )