Usijanje na političkoj sceni Danske: Vozači i pješaci izloženi teroru biciklista
Dok političari u CG bistre "velika" pitanja, mahom slabo povezana s realnim problemima građana, u danskoj politici se koplja lome oko tenzija između biciklista i pješaka
Biciklisti-entuzijasti u Kopenhagenu su stekli reputaciju arogantnih i nepromišljenih što je navelo glavni grad Danske da preispita politiku kojom podržava bicikl kao prevozno sredstvo.
Uz Amsterdam, dugo smatran glavnim gradom biciklističke Evrope, Kopenhagen ima više bicikala nego stanovnika, od kojih više od trećine svakodnevno koristi bicikle.
Za izbore u novembru, stranka Liberalne alijanse (desni centar) je vodila kampanju pod parolom "Grad za sve - čak i za vozače"; komunisti i Zeleni su odgovorili lijepljenjem plakata u autobusima sa porukom "Automobili na kraju"
Ali, s povećanjem broja biciklista, raste i broj prekršaja koji oni čine.
"Biciklisti nedovoljno poštuju propise. Na primjer, voze i tamo gdje je prostor rezervisan za pješake", rekao je šef Saobraćajne policije Kopenhagena, Mogens Knudsen.
Kopenhagen godinama privlači političare i novinare iz cijelog svijeta koji istražuju prijestonicu Danske i njen projekat "super-staza za bicikle".
Cilj je da se 2015. godine bicikl koristi za više od 50 odsto odlazaka na posao ili u školu.
Ali, ono što vide, plaši posjetioce: kolone biciklista u punoj brzini kako jurišaju među pješacima.
Iako je u današnje vrijeme - vrijeme borbe protiv globalnog zagrijavanja - jeres biti proiv bicikla, neki počinju da škrguću zubima.
"Biciklisti misle da su iznad pravila", rekao je novinar Kjeld Koplev, iako je, kao biciklista, teško povrijeđen u sudaru sa automobilom.
Tom Jergensen, likovni kritičar, prošle godine je nazvao bicikl "saobraćajnim problemom broj jedan Kopenhagena".
On je u jednom novinskom članku objasnio da biciklisti vremenom postaju egoisti koji jedva da obraćaju pažnju na ono što se dešava oko njih.
"Pješaci su potpuno nestali iz javne rasprave. Priča se o biciklistima i motociklistima, ali nikoga nije briga za one koji samo pješače", rekao je on za AFP.
Mikael L'Dus, predsjednik danskog udruženja pješaka, objašnjava da su biciklisti stvorili atmosferu straha i prijetnji.
"Devedeset odsto ljudi koji nas zovu ljuto je i plaši se biciklista. (...) Oni čak izbjegavaju određena mjesta zbog njih", žali se on.
Pješaci nisu jedini koje muči taj problem. Vozači su takođe počeli da se žale na gradsku politiku koja štiti bicikliste.
Za opštinske izbore novembra u Kopenhagenu, stranka Liberalne alijanse (desni centar) je vodila kampanju pod parolom: "Grad za sve - čak i za vozače".
Savez komunista i Zeleni su odgovorili lijepljenjem plakata u autobusima sa porukom: "Automobili na kraju".
Šef te liste, Morten Kabel, osvojio je mjesto pomoćnika za tehnička pitanja i okolinu, te ima nadležnost i za saobraćaj i urbanizam. Iako je protivnik automobila, Kabel priznaje da neki biciklisti moraju promijeniti ponašanje.
Ali, dodaje on, "njiovo ponašanje u velikoj mjeri potiče od toga što nema dovoljno prostora za njih, iako su veoma brojni. Ako bi biciklističkih staza bilo više, i ako bi one bile šire, problem bi bio glatko riješen".
Udruženje danskih vozača (FDM) pobunilo se protiv te ideje. "Političari žele da Kopenhagen još manje privlači vozače", žali se portparol te grupe, Torben Lund Kudsk.
On pominje, po njegovom ukusu, nesrazmjerno širenje biciklističkih staza, zatvaranje ulica za automobile i smanjenje broja parking mjesta.
Novinar Koplev koji poslije nezgode više ne može da vozi bicikl, predložio je radikalnije rješenje: "Ako se automobili sasvim uklone iz grada, bicikl bi se mogao koristiti kako god se poželi".
( Beta/AFP )