Medenica: Advokati znaju i da odbiju da pruže besplatnu pravnu pomoć

Primjena Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći pokazala je da građani nijesu dovoljno upoznati sa tim mehanizmom, kao i da je potrebna efikasnija saradnja drugih institucija sa sudovima, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Ona je, na okruglom stolu o primjeni besplatne pravne pomoći nakon stupanja na snagu zakona koji reguliše tu oblast 1. januara 2012. godine, poručila i da se najranjivije kategorije najmanje obraćaju za pomoć.

"Žrtve nasilje u porodici kao prekršaja nemaju pravo na besplatnu pravnu pomoć što obesmišljava svrhu instituta. Kako je manji broj djece sa posebnim potrebama, osoba sa invaliditetom kao podnosioca zahtjeva za pomoć, može se ukazati i na nedovoljnu aktivnosti centara za socijalni rad koji bi trebalo da ih upućuju prema osnovnim sudovima kada se ukaže potreba za besplatnom pravnom pomoći", poručila je Medenica.

Ministar pravde Duško Marković ukazao je da je neinformisanost građana najveći provblem u sprovođenju zakona, zbog čega je potrebno raditi na podizanju svijesti građana o tom mehanizmu

Ona je ukazala da nije rijedak slučaj da advokati, nakon što im bude dodijeljen predmet da zastupaju korisnika besplatne pravne pomoći, to odbiju.

"To utiče na odugovlačenje sudskog postupka. To je naročito izraženo u Rožajama i Beranama. Postavlja se pitanje da li bi advokati koji odbiju pružanje besplatne pravne pomoći trebalo da snose neku vrstu sankcija, na primjer da se brišu sa spiska advokata za područje rada toga suda", predložila je Medenića.

Građani su do sada, kazala je ona, podnijeli 922 zahtjeva za pružanje besplatne pravne pomoći, od čega je usvojeno 696. Osim Podgorice, gdje je bilo 413, zahtjevi su česti i na sjeveru, u Rožajama, Bijelom Polju i Pljevljima.

"U najvećem broju slučajeva podnosioci su korisnici socijalnih prava, kao što je materijalno obezbjeđenje porodice", kazala je ona.

Medenica je komentarisala i rok za odlučivanje po zahtjevima, koji je zakonom definisan na 15 dana. Ona je objasnila da od probijanja rokova najvećim dijelom dolazi zbog otežane komunikacije suda sa drugim državnim organima, te da je potrebna veća ažurnost uprava koji postupaju po nalogu suda.

Ministar pravde Duško Marković ukazao je da je neinformisanost građana najveći provblem u sprovođenju zakona, zbog čega je potrebno raditi na podizanju svijesti građana o tom mehanizmu.

On je podsjetio i da se u Izvještaju o napretku Crne Gore Evropska komisija osvrnula na taj sistem, konstatujući da nije dovoljno finansiran i da su pristune jezičke barijere za njegovu primjenu.

"Potrebno je izraditi kvalitetnu bazu podataka o strukturi lica kojima je odobrena besplatna pravna pomoć", kazao je Marković, napominjući da je, uprkos izazvodima, riječ o uspješnom projektu.

Stalni kooridnator sistema UN Rastitlav Vrbensti kazao je da je UNDP partner u sprovođenju tog projekta, navodeći da je zajednički cilj bio da obezbijede jednak pristup pravdi za sve.

"Saradnja je neminovno dovela do takvog uspjeha da su naši rezultati predstavljenio u regionu i šire kao primjer", kazao je Vrbenski.

Galerija

( Dražen Đurašković )