Ono kad su glavne zvijezde ljeta komarci, ose, stršljeni, krpelji...
Tokom ljeta našu kožu mogu napasti komarci, krpelji, ose, pčele, stršljeni...Sva iskustva su neprijatna, ali brzo prolaze. Ipak, uvijek treba voditi računa o mogućoj alergijskoj reakciji
Ujedi insekata mogu nam za samo trenutak pokvariti divan ljetnji dan. Najbolji način da se zaštititimo jeste da ujede izbjegavamo. Svi, međutim, znamo da to u praksi baš i nije moguće, pogotovo kada se radi o djeci.
Dermatolog dr Rajko Boričić donosi nekoliko priča o insektima, manje ili više opasnim, ali podjednako dosadnim. Glavne zvijezde ljeta su uvijek komarci, ose, pčele, stršljeni, krpelji, ali i buve i pauci.
Komarci
Iako je ubod komarca u većini slučajeva bezazlen, izaziva iritantan svrab koji ne prestaje. Kada ujedu, komarci za sobom ostavljaju pljuvačku koja sadrži protein zbog koga naše tijelo budi imuni sistem i otpušta histamin, hemijsku supstancu koja izaziva reakciju - crvenilo i svrab. Dr Rajko Boričić savjetuje da se mjesta uboda ne češu, kako se infekcija ne bi razbuktala.
“Mjesto uboda treba namazati kortikosteroidnom kremom, najbolje mometazonom, jer se on ne resorbuje, a srednje je jačine. Za 15 minuta zaustavlja imunološki odgovor kože na ubod komarca, smiruje svrab, a tokom dana dovodi do povlačenja promjene. Za malu djecu koja imaju burne reakcije najbolje je primjeniti troprocentnu bornu kiselinu. Obično se koristi kao obloga tokom 20 minuta. Smanjuje crvenilo i otok i ima antiseptično dejstvo. Kod alergija na ubod uvijek se kombinuje sa kortikosteroidnim kremom”, kaže naš sagovornik.
Prirodni preparati kao najbolji lijek
“Od prirodnih preparata, ja uvijek preporučujem jabukovo sirće. Umočite vatu u jabukovo sirće i prislonite na mjesto ujeda. Vatu zalijepite flasterom i ostavite da djeluje. Iako će na početku peći, jabukovo sirće veoma često pomaže da svrab nestane. Može da pomogne i preparat od aloje. Iako je najprirodniji način samo biljkom protrljati mjesto uboda, poslužiće i gelovi od aloje iz apoteke. Takođe, olakšanje donosi i tapkanje sode bikarbone na mjesto uboda, jer se tako smanjuju upala i svrab. Ipak, u ovom slučaju treba paziti da koža ne bude previše iritirana od češanja. Kao prva pomoć pri ujedu komarca može da posluži i unutrašnja strana kore banane utrljana na mjesto svraba, zatim limun koji ima jako antibakterijsko dejstvo, pa je zato djelotvoran u slučaju svraba. Važno je samo da se mjesta koja tretirate na ovaj način ne izlažu odmah suncu”, savjetuje dr Boričić.
Po njegovim riječima, med djeluje kao prirodni antibiotik, pa se preporučuje da se malo meda utrlja na kritično mjesto.
“Med uvijek pomaže, jer smanjuje otok i crvenilo, a isti učinak ima i kockica leda koja, ako se protrlja na koži, blokira histamin da uđe dublje pod kožu”, napominje naš sagovornik.
Alergije su već ozbiljnija stanja
“Iako su alergijske reakcije na ubod komarca rijetke, one mogu da budu izrazito burne, takozvane urtikarijalne reakcije. Tada su crvenilo i otok na mjestu uboda veoma izraženi. Naročito lako otiču očni kapci i mjesta gdje se graniče koža i sluzokoža. Burna alergijska reakcija može da se ispolji i ubrzanim disanjem, kašljem i malaksalošću. Osobe alergične na ubod komarca moraju potražiti pomoć ljekara, jer navedene metode često nisu dovoljne da zaustave burnu reakciju”, upozorava dr Boričić.
Osa, pčela i stršljen
“Pčele se rijetko nalaze van košnica, tako da je osa (koje skoro svuda ima) zadužena za muke djece i roditelja. Ose obožavaju mjesta gdje se jede, a tu su i djeca, pa je neželjeni kontakt dosta čest tokom ljeta. Ujed ose je, za razliku od ujeda komarca, veoma bolan, a otok na mjestu uboda je skoro uvijek veoma izražen. Obično stradaju ruke i noge, jer osa (baš kao i stršljen) najčešće ‘grize’ u samoodbrani. Kada se desi ujed, idealno je odmah staviti led na mjesto uboda, pa će i bol i otok biti manji.
Kada se obratiti ljekaru?
“Uvijek kada postoji sumnja da je osoba imala osu u ustima. Naročito ako bolno viče, ali i ako je neko vidio da osa bježi iz usta. Otok korjena jezika ili grla može biti veoma opasan, jer može da dovede do potpunog prekida disanja. Srećom, ovo je veoma rijetka situacija, prilikom koje ne treba istraživati po ustima da se vidi da li se nešto dešava, već što prije prebaciti osobu u najbližu ambulantu. Druga situacija u kojoj što prije treba stići do ljekara je pojava otoka usana, ušiju i očiju. Tada pacijent obično ima i brojne crvene pečate po koži. Ako se ne reaguje brzo, osoba počinje otežano i ubrzano da diše pa stanje postaje dramatično. Radi se o rijetkoj, ali veoma opasnoj alergijskoj reakciji cijelog organizma (anafilaksa) koja traži neodložnu terapiju u najbližoj ambulanti ili bolnici”, savjetuje naš ljekar.
Krpelj
“Od krpelja obično stradaju noge (potkoljenice), ali i vrat, dio iza uha, pa i kosa. Najbolje je spriječiti da krpelj stigne na kožu, a to nije lako. Treba izbjegavati visoku travu, duge pantalone bez bosih nogu su česti, ali skoro neprimjenljivi savjeti. Prava stvar su repelenti - preparati koji se nanose na kožu i odbijaju insekte. Nevolja je što gladan krpelj umije vješto da nađe mjesto na koži gdje nema repelenta”, kaže naš sagovornik.
Ako se ipak zakači, šta da se radi?
-Na licu mjesta NE TREBA iglama i drugi priručnim alatima vaditi krpelja, a ne treba ga čupati ni rukama jer će glava sa rilicom ostati u koži.
-Najbolje je pacijenta odvesti u ambulantu gdje će se brzo, sterilnim instrumentima, odstraniti krpelj.
-SVAKA osoba koju ujede krpelj mora da dobija bar dvonedjeljnu antibiotsku terapiju. Ona se sprovodi zbog sprečavanja jedne veoma opasne bolesti – borelioze (Lajmske bolesti). Svaki treći krpelj u gradu nosi prouzrokovača ove bolesti na sebi i isporuči ga prilikom ujeda. Iako je van grada broj zaraženih krpelja manji, potrebno je, za svaki slučaj, pacijentu dati antibiotik. Ostali napasnici
PAUCI rijetko prave ozbiljnije probleme. Slično komarcima, na mjestu njihovog ujeda se pojavljuje otok, ali nešto veći i tvrđi i traje koji dan duže. Tako je i tretman isti. Podrazumijeva se da treba pobiti sve paukove u sobi gdje se spava (to zahtijeva pomjeranje namještaja i dosta muke). BUVE su na selu uobičajena pojava. One vole prašinu, ali i kućne ljubimce.
Buve ‘pasu’ kožu, pa su ubodi grupisani u grozdove, nisu pretjerano veliki (do 1 cm), ali veoma svrbe. Brzo dobijaju ljubičastu boju, a nekada traju desetak dana (ponekad i duže). Tretman je sličan kao za komarce, a rijetko se dešavaju ozbiljniji problemi.
( Jovana Majić )