Koprivica: Skupština mnogo otvorenija nego prije 10 godina
“Ipak, sadašnji nivo nije dovoljan i mi se uveliko pripremamo za novu fazu kreiranja otvorenosti parlamenta”
Crnogorski parlament je, proteklih deset godina, prošao put od potpuno zatvorene do prilično otvorene institucije, poručio je direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Dragan Koprivica, ocjenjujući da sadašnji nivo otvorenosti, ipak, nije dovoljan. U Narodnoj skupštini Srbije danas je održana konferencija “Forum – građani, mediji, parlament”, u organizaciji Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost, na kojoj je, osim Koprivice, učestvovao i predsjednik Socijalističke narodne partije, Srđan Milić. “Skupština Crne Gore želi da unaprijedi proceduru obraćanja građana Skupštini, da redovno odgovaramo na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, da omogućavamo učešće u radu predstavnicima zainteresovane javnosti i da redovno javljamo medijima informacije o aktivnostima u Skupštini”, kazao je Milić. On je podsjetio na početak rada inovirane internet prezentacije Skupštine krajem maja, koja je, kako je rekao, sadržinski obogaćena, modernizovana i dostupna. Kako je rekao, predstavnici zainteresovane javnosti imaju mogućnost da učestvuju na sjednicama radnih tijela. “Na sjednicama radnih tijela od 31. januara do kraja jula održano je pet kontrolnih, 12 konsultativnih saslušanja, zabilježeno je učešće više od 120 predstavnika civilnog društva”, saopštio je Milić, dodajući da treba imati u vidu kolika je Crna Gora i koliko to znači. On je rekao da je osnova za rad memorandum o saradnji parlamenta i mreža organizacija civilnog društva za demokratiju i ljudska prava. “U ovom periodu podnijeta su 44 zahtjeva za slobodan pristup informacijama organizacija, 95 odsto su zahtjevi koje su poslale nevladine organizacije (NVO)”, kazao je Milić. Prema riječima Koprivice, crnogorski parlament je u posljednjih oko deset godina prošao put od potpuno zatvorene do prilično otvorene institucije. “Ipak, sadašnji nivo nije dovoljan i mi se uveliko pripremamo za novu fazu kreiranja otvorenosti parlamenta”, dodao je on. Koprivica je ocijenio da je primjer dobre saradnje parlamenta i organizacija civilnog društva skupštinska radna grupa za pripremu novog izbornog zakonodavstva koja je formirana ove godine. Kako je rekao, ranije iskustvo je bilo da su procesi izrade izbornih zakona zatvoreni i vlasništvo partija, pa su javnost i NVO bile isključena iz njih. “Ovaj put smo naišli na razumjevanje kopredsjedavajućeg radne grupe, Milića, koji je nakon naših razgovora prihvatio teži ali ispravniji put, dozvolio ravnopravno učešće NVO-ima i prisustvo medija”, kazao je Koprivica. Zajedno su, dodao je, “pregurali” više od 30 sjednica, i radili kvalitetno šest mjeseci. “Sad su partije u fazi političkih dogovora oko nekih rješenja pa vam ne mogu potvrditi da li će i rezultat našeg rada biti tako uspješan”. “Ljudi su se bojali od parlamenta, a sad se ne plaše da pitaju kako se troši njihov novac. Za to ipak treba vremena”, zaključio je Koprivica. Projekat “Otvoreni parlament” je, kako je ocijenio Milić, pokazao puni smisao. “Ne možemo govoriti o promjeni sistema vrijednosti, ako ne promijenimo oni koji odlučuju. Ako političari ne budu radili na sebi i ne budu shvatili da nijesu tu samo zato što ih je neko izabrao, već zato što moraju da mijenjaju svijet u skladu sa svojom politikom, onda smo izgubili tu bitku”, poručio je on. Prema riječima Milića, predstavnici civilnog sektora učešćem daju puni doprinos boljem kvalitetu zakonodavstvog procesa, a posebno transparentnosti rada. “Takođe, inicijative su NVO, doprinos boljem kvalitetu rasprave, kao i saradnja parlamenta i organizacija civilnog društva koja rezultira usavršavanju i obuci poslanika i službenika Skupštine”, naveo je on. Milić je podsjetio da je bilo projekata koje su u saradnji sa parlamentom pokrenule NVO, a onda je parlament kasnije nastavio sam da ih sprovodi. “Još od 2006. godine su započeli procesi da se pojedini predstavnici NVO sektora odlučuju da uđu u politiku, da pređu u političare, ali još nije zabilježen slučaj da neko iz politike pređe u NVO”, kazao je on. Milić je rekao i da mediji moraju biti građanski savjest društva. “Da su ovu konferenciju organizovali štampani mediji iz Crne Gore, ja sigurno ne bih bio ovdje. Ja se zalažem za to da mediji ne mogu da budu subjekat koji oblikuje društvo”, poručio je Milić.
( Mina )