Završena rasprava o platnom prometu

Skupština je završila raspravu o predlog zakona o platnom prometu čija je najznačajnija novina da će banke izgubiti mogućnost da budu jedni pružaoci tih usluga kao što je to sada.

Taj akt usvojen je jednoglasno na odboru za ekonomiju, budžet i finasije.

Predlogom je definisano da pored banke usluge platnog prometa može pružati platna institucija (koja se formira kao pravno lice), Centralna banka (CBCG), država Crna Gora i opštine kada ne djeluju u svojstvu vlasti.

Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da je cilj predloga zakona stvaranje sigurnog platnog prometa koji je ključni element za finansijsku stabilnost i usklađivanje sa evropskim direktivama.

"Predviđeno je da primjena zakona počne od januara 2015. kako bi se dao prostor Centralnoj banci i bankama da se tehnčki i organizaciono pripreme za primjenu novih rešenja", objasnio je Žugić.

Žugić je naveo da se stvaraju uslovi da se uključe na tržište novi učesnici što će obezbijediti da nivo uusluga bude na većem nivou, a time će i platni promet biti jeftniji

Da bi se osnovala platna institucija neophodna je dozvola CBCG i osnivački kapital koji zavisi od vrste platnih usluga koje se obavljaju pa se kreće u rasponu od 20.000 do 125.000 eura.

Firma koja namjerava da pruža ove usluge podnosiće CBCG zahtjev za izdavanje odobrenja. U cilju ispunjenja obaveza prema povjeriocima platna institucija je dužna održavati odgovarajuću visinu sopstvenog novca čiji iznos ni u jednom trenutku ne smiju biti manji od iznosa osnivačkog kapitala ili od minimalnog iznosa sopstvenih sredstava utvrđenih u skladu sa ovim zakonom.

U SNP–u je ocijenjeno da novo rešenja treba da dovedu do demonopolizacije na tržištu i da građani i privreda od toga imaju koristi.

"Banke su u prošloj godini ostvarile 25 miliona eura neto prihoda od naknada. Predlagali smo da se oporezuju finansijske transakcije po stopi od 0,1 odsto ,ali bi rešenje moglo biti i da se oporezuju naknade sa 10 odsto .To bi državnom budžetu doniejlo dodatni prihod od 2,5 miliona eura", kazao je poslanik SNP–a Aleksandar Damjanović.

On je istakao da je neprihvatljivo da banke loše poslovanje u vidu kredita koje ne mogu da naplate saniraju visokim tarifama i da žive od naknada.

Kako je dodao potrebno je u uređenju pitanja o platnom prometu obezbijediti izmjene zakona o tekućim kapitalnim poslovima sa instranstvom koji je najliberalniji u Evropi i omogućava da se veliki novac iznosi iz zemlje.

Smanjiti provizije

Pozitivna je pozvala CBCG i banke da nepristojno visoke cijene provizija smanje.

“Nije normalno da neko ko plaća redovno račune za struju, vodu, telefon da dnevnicu da bi neko na šalteru proknjižio i izbrojao platu” kazao je poslanik Pozitivne Srđan Perić.

Njegov kolega Mladen Bojanić rekao je da je predlog zakona korak naprije u obrezbjedjenju veće konkrencije u platnom prometu, te da nije dobro što on neće doprinijeti da se razbiju monopoli na tržištu.On je istakao da CBCG treba da smanji svoje visoke naknade koje uzima od banaka jer bi onda banke svoje smanjile.

Zoran Jelić (DPS) ocijenio je da je dobro što se predlogom zakona preciziraju informacije koje pružalac platnih usluga mora obezbijediti klijentu.

"Recimo, ne znam koliko su provizije na platne kartice koje se razlikuju od banke do banke", kazao je Jelić.

Poslanici opozicije i vladajuće kolacije su saglasni da se mora uraditi sve kako bi se obezbijedio direktni platni promet sa Srbijom

Žugić je naveo da se stvaraju uslovi da se uključe na tržište novi učesnici što će obezbijediti da nivo usluga bude na većem nivou, a time će i platni promet biti jeftniji.

Ministar je naveo da u bankarskom sektoru ima mogućih elemenata kartelizacije i da su pravni lijek za to novi igrači na tržištu.

Poslanici opozicije i vladajuće kolacije su saglasni da se mora uraditi sve kako bi se obezbijedio direktni platni promet sa Srbijom.

Viceguverner CBCG Nikola Fabris kazao je da ranije stvoreni uslovi za uspostavljanje platnog prometa sa Srbijom, ali da nijedna banka nije zainteresovana da uđe u taj sistem.

( Marija Mirjačić )