Šta je starije: Crvenkapa ili vuk?

Djevojčica sa crvenim ogrtačem odlazi u posjetu svojoj baki, koju je strašni vuk pojeo, a onda obukao njenu odjeću i planira da proguta i malu djevojčicu... - bajka koja je svima dobro poznata.

Dalji tok bajke zavisi od verzije koju slušate... Da li je vuk pojeo Crvenkapu? Da li je lovac spasio djevojčicu i baku iz utrobe vuka? Da li su na kraju ubili vuka?

U nekim djelovima Irana, u nevolji je, zapravo, dječak, zato što se male djevojčice ne bi usudile da same izađu u šetnju po šumi.

U Africi, zlikovac je lisica ili hijena. U istočnoj Aziji, predator više podsjeća na veliku strašnu mačku.

Odakle potiče orginalna verzija priče? Naučnici se godinama bave ovim pitanjem.

Džejmi Tehrani, antropolog na Durham Univerzitetu u Velikoj Britaniji, smatra da je došao do pravog odgovora. U studiji koju je objavio, otkriva metode koje su mu pomogle da isprati evoluciju čuvene bajke.

Tehrani za "National geography" objašnjava da su narodne priče poput bioloških vrsta.

"Priče se prenose sa generacije na generaciju, i vremenom bivaju izmijenjene - dobijaju drugačiji ton.

Džejmi Tehrani

Nemamo mnogo dokaza o evoluciji vrsta zato što je fosilni zapis često nejasan. Slično tome, narodne priče se rijetko zapisuju, zato moramo da iskoristimo neki metod kako bi, u nedostatku fizičkog dokaza, rekonstruisali istoriju", kaže Tehrani.

Ovaj naučnik je za potrebe svoje studije koristio metodu zvanu filogenetika, pomoću koje je, kako kaže, uspio da rekonstruiše istoriju pomoću nasljedstva.

"Nasljednici određenih vrsta na neki način podsjećaju na svoje pretke. Tako da možete pretpostaviti koje odlike karakterišu određenu grupu organizama ili koje bajke imaju zajedničkog pretka", priča Tehrani.

Moderna "Crvenkapa" djelo je Šarla Peroa, i vjeruje se da je nastala u 17. vijeku. Tehrani smatra da bajka ima još starije porijeklo.

Navodno, postoji poema iz 11. vijeka koju su zapisali belgijski sveštenici, a koja govori o maloj djevojčici sa crvenim ogrtačem koja luta po šumi i nailazi na vuka.

Tehranijevi rezultati pokazuju da, iako većina verzija koje danas čujemo potiče od Peroove priče, francuski pisac je nije izmislio. On tvrdi je zapravo ta poema iz 11. vijeka pravi predak moderne bajke.

Tehranijevi rezultati pokazuju da, iako većina verzija koje danas čujemo potiče od Peroove priče, francuski pisac je nije izmislio

Postoji i vjerovanje da je "Crvenkapa" nastala u istočnoj Aziji i da se tokom širenja ka zapadu podijelila na dvije priče - "Crvenkapa" i "Vuk i djeca".

"Ljudi prepoznaju vezu između ove dvije priče, ali niko nije uspio da objasni prirodu te veze. Po popularnoj teoriji, obje priče potiču iz kineske tradicije.

Moje analize pokazuju da azijska verzija, zapravo, nije izvor. Da su priče iz Kine pravi preci, bilo bi za očekivati da starije verzije "Crvenkape" i "Vuka i djece" podsjećaju na njih. Priče iz Azije više liče na verzije novijih bajki", otkriva antropolog.

Na primjer, žicu iz azijskih priča pronalazimo u dijalogu između žrtve i zlikovca.

Po Tehranijevim istraživanjima, fraza "Zašto imaš tako velike oči" je ubačena u dijalog relativno skoro. Ovo podkrepljuje činjenica da ta fraza ne postoji u poemi iz 11. vijeka, a koja je najstarija poznata verzija.

Kako smatra ovaj naučnik, priče o prerušenim negativcima su izuzetno popularne u različitim kulturama širom svijeta jer je su to, zapravo, veoma važne lekcije o životu.

"U svim ovim pričama perdatori su metafore. Riječ je o tome da ljudi nijesu uvijek ono za šta se predstavljaju. Čak i oni za koje mislimo da su od povjerenja, mogu nas na kraju povrijediti", kaže Tehrani , "Čitajući ih, uz malo mašte, saznajemo ono što je zaista bitno u životu."

"Vuk i djeca"

Pored "Crvenkape", pominje se i priča "Vuk i djeca", kod nas poznata kao "Vuk i sedam jarića".

"Koza ostavlja svoju djecu kod kuće i govori im da nikome ne otvaraju vrata. Ona ne zna da je strašni vuk ispred kuće i da čuje njen razgovor sa djecom. Dok je koza napolju, vuk prilazi kući i pretvara se da je majka djece. Kada uspije da uđe unutra, pojede djecu. Na kraju priče, koza ga pronalazi, ubija ga i izvlači svoju djecu iz njegovog stomaka..."

Galerija

( Rada Brajović )