Građani će uzimati u zakup svoja dvorišta
Odluka Vrhovnog suda uznemirila je duhove na primorju pa tako, prema saznanjima „Vijesti“ pojedine primorske mjesne zajednice već najavljuju organizovanje zborova građana
Vrhovni sud je, u pokušaju da riješi problem „podijeljenih mišljenja u dosadašnjoj praksi sudova“ kada je u pitanju korišćenje morskog dobra, donio pravni stav kojim se, kako kažu neko pravnici, na mala vrata uvodi nacionalizacija najvrednije imovine familija koje žive na primorju.
„Pravo korišćenja zemljišta koje predstavlja morsko dobro pripada ranijim vlasnicima samo zaključenjem ugovora sa javnim preduzećem koje upravlja morskim dobrom, u kom slučaju imaju preče pravo korišćenja morskog dobra, za slučaj da konkurišu za sticanje prava“- piše u pravnom stavu koji je Građansko odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore donijelo na sjednici održanoj 7. oktobra ove godine. Ovaj stav, kako se ističe, donijet je jednoglasno, a potpisuje ga predsjednik Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda Radoje Orović.
Ovo znači da, na primjer, svi vlasnici vjekovima starih kamenih kuća u dužobalnim naseljima Boke, nisu vlasnici sopstvenih dvorišta, već, da bi ih koristili, moraju ih prethodno iznajmiti od JP „Morsko dobro“. Ista stvar je i sa recimo, ulcinjskim poljoprivrednicima iz Štoja koji bi, da bi gajili lubenice ili povrće, svoje njive morali prethodno uzeti u zakup od Morskog dobra jer granica morskog dobra tamo dopire i kilometrima daleko od obale.
Odluka Vrhovnog suda uznemirila je duhove na primorju pa tako, prema saznanjima „Vijesti“ pojedine primorske mjesne zajednice već najavljuju organizovanje zborova građana kako bi se dogovorili o načinu na koji će jedinstveno pokušati da zaštite svoja svojinska prava, koja im garantuju Ustav i međunarodni propisi.
Građansko odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore u svom „pravnom stavu“ tvrdi da je u primjeni Zakona o morskom dobru iz 1992, „u svim predmetima koji su bili na riješavanju kod sudova, sporno bilo pravo korišćenja ranijeg vlasnika morske obale, kao dijela morskog dobra“.
Uz podsjećanje na odrebe zakona iz 1978. i 1989, Vrhovni sud naglašava da je, po njima, morsko dobro bilo u društvenoj svojini, dok je sada važećim zakonom iz 1992, morsko dobro proglašeno državnom svojinom. Odjeljenje suda koje vodi sudija Orović, naglašava da nije tačno tumačenje aktuelnog zakona o morskom dobru po kojem su građani koji imaju privatnu svojinu u pojasu morskog dobra imali pravo njenog korišćenja bez zaključivanja formalnog ugovora sa JP Morsko dobro Budva. Takav stav pravnici su do sada izvodili po članu 30 Zakona o morskom dobru, gdje stoji da „raniji vlasnici zemljišta na morskom dobru koje je stečeno na valjan način do stupanja na snagu ovog zakona i koje je upisano u zemljišne ili druge knjige o evidenciji nepokretnosti kao privatna svojina, u slučaju njegovog izuzimanja, imaju pravo na naknadu po propisima o ekspropijaciji”. Međutim, Vrhovni sud sada, pozivajući se na Zakon o državnoj imovini, tvrdi da „obale i morsko dobro predstavljaju dobro u opštoj upotrebi koje niko ne može imati u posjedu, jer, u protivnom, morsko dobro ne bi služilo iskorišćavanju mora, pomorskom saobraćaju, ribolovu itd., što je njegova osnovna svrha i namjena.“
Sud se u ovakvom tumačenju, pozvao i na Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama republike Hrvatske iz 2009.
( Siniša Luković )