Tender za brodogradilište u Bijeloj do kraja godine

Raspisivanje međunarodnog tendera za privatizaciju Jadranskog brodogradilišta Bijela planirano je do kraja godine, a krajnji rok je prva polovina januara naredne, saopšteno je iz Tenderske komisije za privatizaciju. Predstavnici Tenderske komisije su agenciji Mina-business kazali da, u skladu sa zaduženjima Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, sprovode intenzivne aktivnosti na izboru privatizacionog savjetnika i pripremi tendera za Jadransko brodogradilište. Nedavno je kompanija Adriatic Marinas, koja upravlja tivatskom marinom za megajahte Porto Montenegro, ponudila Vladi i Brodogradilištu osnivanje posebne kompanije za remont i servisiranje jahti, uz partnerstvo holandskog Amels/Damena. Iz Brodogradilišta su naveli da raduje takva najava, kao i da je učešće na tenderu najavilo više stranih kompanija, od kojih pojedine spadaju u najrenomiranije u oblasti jahtinga i kruzera. “Svaka od njih će biti u prilici da ponudi svoje najbolje uslove za privatizaciju Jadranskog brodogradilišta. Sve to, naravno, kao što navode i iz Adriatic Marinasa, uz poštovanje najviših evropskih standarda i na dobrobit lokalne i šire zajednice”, rekli su iz Brodogradilišta. Jadransko brodogradilište je, kako su podsjetili, ispunilo apsulutno sve obaveze ranije važećim dokumentima o formiranju zajedničkog preduzeća sa Adriatic Marinasom za remont jahti i mega jahti. Priča o poslovnom aranžmanu o remontu mega jahti sa Adriatic Marinasom stara je nekoliko godina. Za Jadransko brodogradilište dva puta je bezuspješno raspisivan tender, prvi u oktobru 2007, a drugi u novembru 2008. godine.

Za Jadransko brodogradilište dva puta je bezuspješno raspisivan tender, prvi u oktobru 2007, a drugi u novembru 2008. godine

Savjet za privatizaciju prvi tender proglasio je neuspjelim u junu 2008, jer su prvorangirani i drugorangirani ponuđač, konzorcijumi C&S.I i Mercury sa Kipra i švajcarski Avangard Shipyard i Avangard bank odustali od kupovine zbog sudskog spora o potonuću broda Meksiko. Švajcarski konzorcijum je nudio četiri miliona eura za većinski paket akcija, 30 miliona za investicije, kao i 5,5 miliona za socijalni program, a 1,45 miliona za ekologiju. Kiprani, koji su bili prvorangirani, nudili su 7,1 milion eura za akcije i 40 miliona investicija. Ponudu je bio dostavio i londonski Navalmar koji je za akcije bio spreman da plati 3,2 miliona EUR, a nudio je i 5,4 miliona za investicije. Za dionice je najmanju cijenu od milion eura ponudio francuski konzorcijum iza kojeg stoji kanadski milijarder Peter Munk. Taj konzorcijum je za investicije nudio 14,59 miliona eura. Savjet je poništio i drugi tender u martu 2009, jer jedini ponuđač, kompanija Abu Dhabi Mar, povezan sa vladarskom porodicom Al Nahyan, nije u predviđenom roku ponudu uskladila sa tenderskim uslovima.

( Mina Business )