Hrvatska izglasala diskriminaciju: Brak privilegija strejt parova

Većina građana koji su se odazvali referendumu odlučila je da u hrvatski Ustav uđe definicija braka kao zajednice muškarca i žene, pokazali su prvi nezvanični rezultati.

Na osnovu 90 odsto obrađenih biračkih mjesta, na referendumu se 65,42 odsto birača izjasnilo „za“, a 33,96 odsto „protiv“ ustavnog definisanja braka, objavila je Državna izborna komisija (DIP).

Referendum je obilježila slaba izlaznost – odazvalo se svega 26,75 odsto birača, odnosno njih 946.753. Pravo glasa imalo je 3,8 miliona hrvatskih državljana.

U hrvatskom parlamentu donijeta je odluka da se raspiše referendum nakon što je izrazito konzervativna građanska inicijativa „U ime obitelji“, uz podršku Katoličke crkve u Hrvatskoj i desno orijentisanih političkih stranaka, sakupila više od 740.000 potpisa za peticiju kojom se traži izjašnjavanje na ovu temu. Održavanje referenduma podržala su i 104 od 151 poslanika u hrvatskom parlamentu.

O ovom pitanju u Hrvatskoj je proteklih mjeseci vođena žestoka rasprava između zagovarača inicijative „U ime obitelji“ i predstavnika kampanje „Glasaj protiv“ koji smatraju da je cilj referenduma šikaniranje homoseksualaca, „jedne već obespravljene i marginalizovane društvene grupacije“.

Katolički sveštenici su na nedjeljnoj misi pozivali vjernike da na referendumu zaokruže „za“ i „odbrane tradicionalne vrijednosti“.

„Glasala sam za. Još od drevnih vremena ljudi znaju da se brak sklapa samo između muškarca i žene i nadam se da će nam bog pomoći da ovaj referendum uspije“, kazala je Rojtersu jedna starija žena koja se predstavila kao Ivanka.

Predstavnici vlasti, uključujući i premijera Zorana Milanovića, kazali su da se od starta ne slažu sa referendumskim zahtjevom. Milanović koji je ujutru glasao među prvima, nazvao je referendum „tužnim i bespredmetnim“.

„Intimni prostor porodice nije nešto u šta treba da se miješamo“, kazao je novinarima, najavivši da će vlada iduće nedjelje predložiti zakon o partnerstvu kako bi se garantovala veća prava istopolnim zajednicama.

Zahtjevi za referendum su postali sve češći nakon što je socijaldemokratska vlada prošle godine uvela seksualno obrazovanje u škole, a onda nagovijestila da bi istopolnim parovima mogla garantovati sličan status kao bračnim zajednicama (ne bi imali pravo da formalno „sklope brak“, već da „registruju partnerstvo“).

Evropska unija ostavlja državama članicama da odluče kako će kod njih biti regulisana prava istopolnih parova.

Grupa koja je zahtijevala referendum tvrdi da želi da se postara da definicija braka uđe u ustav kako ne bi mogla da se mijenja amandmanima na Zakon o braku, za koje nije potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

Protivnici referenduma tvrde da je on diskriminatorski i antigej.

„Ja trenutno nemam pravo da naslijedim imovinu moje djevojke, ne možemo da usvajamo djecu, ni da se vjenčamo. Ne bih mogla da je posjećujem ako bi, recimo, završila u nekom staračkom domu“, kazala je Marta Šušak (21), studentkinja koja je na glasanje došla držeći se za ruke sa partnerkom Mimom Simić.

„Želimo da nas tretiraju kao sve druge hrvatske građane. Uvođenjem braka između muškarca i žene u ustav, nama bi to pravo bilo uskraćeno i bili bismo definisani kao građani drugog reda“, kazala je za Rojters Simićeva (37), filmska kritičarka.

Galerija

( Danka Vraneš Redžić )