Univerzalna značenja Popovićevog rješenja za bunar na Dvorskom trgu

“Ima li i bunar na cetinjskom Dvorskom trgu neke veze s Njegošem”, pitao me je nedavno jedan poznanik, aludirajući na mnogobrojna događanja vezana za jubilej velikog pjesnika. Koliko se god ovo pitanje može činiti naivnim ili ironičnim ono nehotice pogađa u simboličku osnovu na kojoj je koncipiran bunar. Dakle bunar ima (ali ne namjerno), posredne veze s Njegošem. Nužno su vezani nekim od temeljnih simbola.

U spjevu “Luča mikrokozma” uspostavlja se mitska vertikala po kojoj se pozicioniraju gornji i dinji svijet - nebeski i zemaljski. Po Njegoševoj Luči, Zemlja kao nebeski “šar” (okruglo nebesko tijelo) stvorena je da bi na njoj čovjek ispaštao kaznu izgnanika iz nebeskog - božijeg svijeta. Ali čovjek kao kreativno biće koje ima svijest o onom svijetu, makrokosmosu, stvara sopstveni svijet na Zemlji.

Stvara svijet simbola kojima izražava kompleksnost svoga bića i univerzuma.

Svjetlost kao vodeća ideja, princip stvaranja u “Luči mikrokozma”, povezuje se sa bunarom koji se u svijetu simbola tretira kao “izvor svjetlosti”. U ezoteričnim tradicijama koje, čini se, nijesu bile nepoznate Njegošu, bunar se tretira i kao “mikrokozam”, kao čovjek, “luča maloga svijeta”, dakle biće koje ima moć spoznaje. Bunar odgovara onoj spomenutoj vertikalnoj osi koja povezuje tri kosmička poretka - neba, zemlje i podzemnog svijeta.

Dimitrije Popović

Način na koji sam likovno koncipirao bunar na Dvorskom trgu, formom odgovara estetici minimalističke umjetnosti. Ali ta forma nije lišena simboličkih značenja. Naprotiv. Forma bunara je mišljena i zasnovana na simbolima kruga i kocke. Osnovu bunara čini kružno postolje na kojem je po sredini postavljena kocka, tetradni kameni oblik, čiji su ćoškovi usmjereni prema četiri strane svijeta.

Kružni otvor bunara na gornjoj površini kocke potencira maloprije spomenutu simboliku vertikalne osi. Na bazi poznatog simboličkog značenja osnova bunara simboliše nebo, kosmičko nebo, posebno kretanja planeta, što nalazimo i u Njegoševoj Luči. U trećem pjevanju Luče Njegoš govori o koncentričnim nebeskim kolima, o kružnim pojasevima po kojima se kreću nebeska tijela. Krugom se označava i “dah božanstva”, “bez početka i bez kraja”. Ovo se direktno odnosi na Njegoševu pjesmu “Crnogorac svemogućem Bogu” u kojoj mladi pjesnik “pustinjak cetinjski” doslovno određuje Boga kao “biće bez početka i bez kraja”. Kompozicija kruga i kocke u svijetu simbola stvara povezanost neba i zemlje. Šest stranica kocke i šest pjevanja “Luče mikrokozma”, odgovaraju mističnom broju šest.

U Bibliji Bog stvara svijet šest dana, šest je broj mudrosti i veličine... U Luči se govori o šest odnosno 12 pokretnih i nepokretnih nebesa. Takođe, krug s kockom simbolički označava svijet i grad. Pravougaona osnova kocke koncept je gradnje. Znači temelj i stabilnost. Prema platonovskim teorijama, odnos duha i materije (tijela) koje je posebno izraženo u Njegoševoj poetici, odnos duha i tijela u geometrijskoj simbolici ogleda se u krugu kao duhovnom savršenstvu i kocki kao materijalizaciji ideje. Ono što nam govori Njegošev alegorijsko mistični spjev ukazuje na prožetost, međusobnu zavisnost mikrokozma i makrokozma, ljudskog i božjeg.

Kad se poveže kružni oblik osnove bunara i kružni oblik otvora na kocki s kristalnim staklom također kružnog oblika, odnosno sa kružnim dnom bunara, onda to upućuje na koncept Pseudo-Dionizija Aeropagita “o simbolizmu središta”

U Riječniku simbola Ševaljea i Girbranta nalazimo da “krug izražava nebesko, četvorina (kocka) zemaljsko, ali ne kao suprostnost nebeskog nego kao ono što je stvoreno. U povezanosti kruga i četvorine postoje podjela i izmirenje. Krug će četvorini biti ono sto je nebo zemlji, ili vječnost vremenu. Ali četverokut se upisuje u krug, odnosno zemlja ovisi o nebu”. Simboli geometrije u službi su Njegoševe misli. Otvor na bunaru je kao što je rečeno kružnog oblika. Unutar bunara nalazi se reljefno izrađen u kristalnom staklu lik žene, Crnogorke.

Položen je u tekućoj vodi, živoj vodi čije proticanje sugeriše cikličko gibanje odnosno protok vremena. Kad se poveže kružni oblik osnove bunara i kružni oblik otvora na kocki s kristalnim staklom također kružnog oblika, odnosno sa kružnim dnom bunara, onda to upućuje na koncept Pseudo-Dionizija Aeropagita “o simbolizmu središta”. Uspostavlja se veza neba i zemlje (vode), Boga i čovjeka (žene). Žene kao “sovršenog stvorenija tajanstvene sile Božje” (Njegoš). Unutrašnjost bunara je mistična maternica. Voda i žena simboli su života i plodnosti.

Sticajem okolnosti bunar se realizovao u godini Njegoševa jubileja. Ali simboli su vječni i inspiratvini. Podjednako u Njegoševom i našem vremenu.

Zašto zmija?

Kad je bunar zatvoren simboliše djevicu Mariju. Pojava zmije na bunaru ima višestruko opravdanje. Zaobilazeći širi aspekt značenja od starih kultura do psihoanalitičkih eksplikacija, zmija se u narodnoj predaji označava kao čuvarica kućnog praga i duhova umrlih. Čest je ornament na guslama i preslicama.

Takođe, zmija je posebno vezana za Njegoša. Vladika je imao namjeru da kuje crnogorski novac “Perun” (nazvan po slovenskom bogu), ali ga je u tome spriječila smrt. Na reversu te kovanice uz natpis “Crna Gora 1851” bila je prikazana zmija.

( Dimitrije Popović )