Svemirska prašina na površini Zemlje

Kada čistite kuću, moguće je da usisavate svemirsku prašinu. Bez šale. Čak 40.000 tona svemirske prašine dospijeva na Zemljinu površinu u toku samo jedne godine.

Iako je pojava svemirske prašine na Zemlji činjenica, još uvijek postoje oprečna mišljenja o tome otkud ona na našoj planeti. Stručnjaci se slažu da većina ove materije dospijeva iz interplanetarnih oblaka prašine, ali još uvijek nije utvrđeno porijeklo ovih oblaka.

Nedavno sprovedeno istraživanje pokazalo je da manje od 10% svemirske prašine dolazi iz asteroida, a znatno veća količina iz Jupiterovih porodica kometa. Ove komete, koje se sastoje od leda i prašine, kruže oko Sunca u blizini Jupitera i ulaze u solarni sistem zahvaljujući sudarima s drugim kometama (koje se nalaze u Kujperovom pojasu).

Pad svemirske prašine na Zemlju može biti okidač za meteorsku kišu, u zavisnosti od veličine i brojnosti. Ovo padanje usporava se Zemljinom atmosferom, ali pritisak koji trpe veći komadi je dovoljan da oni sagore, dok sitnija prašina ima više sreće – ona umije da se izbori s pritiskom ulaska u Zemljinu atmosferu i uspijeva da dođe do njene površine.

Komete, inače, sadrže primarnu prašinu od koje je naš solarni sistem i nastao, a zahvaljujući tome što se ona oduvijek kloni Sunca, ponaša se kao zamrznuta prašina koja je stara milijardama godina. Dugovječnost ovih čestica pomaže nam da sagledamo početke solarnog sistema i shvatimo kompoziciju svega što u svemiru poznajemo.

Tako svemirska prašina omogućava da pronađemo izgubljene deliće slagalice koja će nam objasniti kada su i kako nastale planete, a na koji način su na njih dospjele organske materije. Kako stručnjaci vjeruju, ključnu ulogu u formiranju svega što poznajemo u svemiru imali su asteroidi i komete, koje i danas, kao svojevrstan način transporta, prenose svemirsku prašinu.

( Nacionalna geografija )