Postignut dogovor o klimi

Sporazum je okončao nesuglasice između bogatih i siromašnih o podjeli tereta kada je riječ o ograničenju emisije gasova sa efektom staklene bašte

0 komentar(a)
24.11.2013. 09:00h

Učesnici maratonskih pregovora o klimi koji se održavaju u Varšavi uspjeli su da juče postignu kompromisno rješenje o podjeli napora potrebnih da se uspori globalno zagrijavanje u okviru novog sporazuma Ujedinjenih nacija o klimi 2015.

Nakon dvonedjeljnih pregovora u Varšavi, pregovori koji su trebali biti završeni u petak, nastavljeni su i dan nakon zvaničnog datuma zatvaranja, da bi se postigao dogovor koji treba da posluži kao osnova za sporazum 2015, pregovarači iz 200 zemalja usaglasili su se da će se sve zemlje angažovati na smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte što je prije moguće, a idealno bi bilo do prvog tromjesečja 2015.

Sporazum je okončao nesuglasice između bogatih i siromašnih o podjeli tereta kada je riječ o ograničenju emisije gasova sa efektom staklene bašte čija su direktna posljedica sve češći toplotni talasti, razornije poplave, podizanje nivoa mora i suše.

Bogate zemlje nastoje da uvedu ograničenja za emisiju CO2 svim zemljama, dok zemlje u razvoju smatraju da bi upravo bogati trebalo da prednjače u smanjenju ispuštanja štetnih gasova i podnesu finansijski teret jer su većinom te zemlje odgovorne za zagađenje i klimatske promjene.

U skladu sa posljednjim sporazumom o klimatskim promjenama, Protokolu iz Kijota, samo se od najrazvijenijih zemalja svijeta tražilo da ograniče emisiju gasova sa efektom staklene bašte, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih je SAD zahtjev odbacio, uz obrazloženje da bi u dogovoru trebale da učestvuju Kina i Indija, kao brzorastuće ekonomije.

"Vrlo brzo pregovarači su u Varšavi uspjeli da postignu dogovor koji omogućava da se proces nastavi", rekla je Dženifer Morgan iz Instituta World Resources.

Tokom konferencije predloženo je osnivanje "Varšavskog mehanizma", koji bi omogućio stručnu pomoć zemljama u razvoju kako bi mogle da se nose sa gubicima i štetom od klimatskih promjena, kap npr. velikih talasa vrućina, poplava ili suša.

Novi globalni sporazum o klimi trebalo bi da bude potpisan 2015. na konferenciji u Parizu, a stupiti na snagu 2020.