Ko arči našu zemlju?

Veliki broj firmi je tokom privatizacije državno zemljište upisivao u katastar kao svoju imovinu uz pomoć Uprave za nekretnine i Ministarstva finansija, iako nijesu imali dokaz da je ona plaćena.

Ministarstvo finansija i Uprava za nekretnine su na taj način selektivno primjenjivali Zakon o svojinsko pravnim odnosima, koji propisuje da zemljište za koje nije plaćena cijena ostaje u vlasništvu države. Zakon takođe predviđa da mišljenje o tome daje Savjet za privatizaciju, a u slučajevima stečaja - Privredni sud.

I pored jasnih zakonskih pravila, u protekle četiri godine mnogi su upisivali vlasništvo i prodavali “privatizovano” zemljište bez problema. Zašto je to dozvoljavano Ministarstvo finansija i Uprava za nekretnine nijesu objasnili. Ministarstvo je "Vijesti" uputilo na Upravu, koja je ignorisala pitanja.

Zemljište firmi koje su kupili traže AD “Jugopetrol” grčkog Helenikpetroleuma, “Vektra” koja je vlasništvo Dragana Brkovića, kao i “Solana” u Ulcinju Veselina Barovića

Predsjednik Upravnog suda Branislav Radulović i zaštitnica imovinskih interesa i predsjednica radne grupe pri Savjetu Mirjana Milić, izričiti su međutim da bez mišljenja koje izdaje Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte upisano vlasništvo neće biti validno. Oni insistiraju da se mora prekinuti sa dosadašnjom praksom.

Milić tvrdi da je postupak kompleksan i da ga prate mnogi problemi, među kojima i nesređena dokumentacija katastara i podnosilaca zahtjeva stranaka iz koje se ne može zaključiti da li je u potunosti privatizovano zemljište i u kom obimu.

Ona je “Vijestima” potvrdila da su u toku postupci po zahtjevima koji su u 2011. Savjetu dostavili KAP, odnosno Vlada i CEAC, koji je nedavno ušao u stečaj, i gdje je u toku sređivanje listova nepokretnosti.

Takođe, zemljište firmi koje su kupili traže AD “Jugopetrol” grčkog Helenikpetroleuma, “Vektra” koja je vlasništvo Dragana Brkovića, kao i “Solana” u Ulcinju Veselina Barovića.

Milić kaže da Savjet ne ignoriše zahtjeve već da radna grupa mora sprovesti vrlo složenu proceduru zbog koje se ne mogu ispoštavati rokovi na kojima insistira Upravni sud i koji to tumači kao “ćutanje administracije”.

"Ima zahtjeva koji su odbijeni, ali i onih po koji zahtijevaju dužu proceduru provjere dokumentacije na osnovu koje se donosi tako važna odluka Savjeta - davanje mišljenje o tome da li su ispunjeni svi uslovi da se stranka u katastar upiše kao vlasnik”, napominje Milić.

Do prošle godine na čelu Ministarstva finansija je bio Milorad Katnić, a prije njega Igor Lukšić, dok je direktor Uprave za nekretnine bio Mićo Orlandić. Sada je ministar Radoje Žugić, a direktor Uprave Dragan Kovačević

Što se tiče zaštitnika i za nju stvar je jasna, bez ispunjenih uslova za upis, bez isplaćene tržišne cijene i identifikovanja svakog kvadratnog metra zemljišta koje je nekada bilo u društvenoj svojini nema upisivanja prava vlasništva.

“Od osnivanja institucije Zaštitnika dostavljaju se rješenja Uprave za nekretnine o pretvaranju prava korišćenja, bez mišljenja Savjeta za privatizaciju, što je karakteristično za Upravu za nekretnine negdje do sredine 2012. pa i kasnije, zbog čega smo izjavljivali žalbe, pa i protiv odluka Ministarstva finansija. Upravni sud je potvrdio stav da nema pretvarnja prava korišćenja u pravo svojine bez mišljenja Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, a to je da je u postupku privatizacije plaćena tržišna naknada”, rekla je Milić.

Ona dodaje da se radna grupa pri Savjetu, susrela sa listovima nepokretnosti na kojima su podnosioci zahtjeva već upisani kao vlasnici, a da prethodno nijesu pribavili mišljenje od Savjeta:

“Mi smo odlučili da se prema tome odnosimo kao da su i dalje samo korisnici. Ukoliko otkrijemo da je upisan kao vlasnik na nešto što nije njegovo onda zaštitnik ustaje sa tužbom ili ponovljanjem upravnog postupka”.

Do prošle godine na čelu Ministarstva finansija je bio Milorad Katnić, a prije njega Igor Lukšić, dok je direktor Uprave za nekretnine bio Mićo Orlandić. Sada je ministar Radoje Žugić, a direktor Uprave Dragan Kovačević.

Gdje su milioni kvadrata

"Do konačnog mišljenja u predmetima ne možemo doći i zbog toga što se razlike u listovima nepokretnosti iz perioda transformacije i važećih pojavljuju i do milion kvadrata. Ne želimo da oštetimo bilo koje privredno lice, ali se moraju znati tačni podaci, kao i šta je ušlo u imovinu društva kada je došlo do transformacije iz društvene u privatnu imovinu", rekla je Milić.

Ona napominje da za sve što nije dokumentovano u listovima nepokretnosti i posjedovnim listovima Savjet neće dati pozitivno mišljenje.

Ona je rekla da radna grupa ne postupa u manjem broju predmeta zbog toga što je imovina pod udarom zakona o privremenom i trajnom oduzimanje imovine stečene krivičnim djelom. Privremeno je oduzeta imovina u slučajevima “Šarić” i “Kalić”.

Bilo je velikih zloupotreba

Radulović je rekao “Vijestima” da taj sud dobija pritužbe od stranaka da Savjet ignoriše njihove zahtjeve da im izda mišljenje koje su, po Zakonu o svojinsko pravnim odnosima, obavezni da daju. Sud je u međuvremenu, u jednom takvom predmetu, “zbog ćutanja administaracije” naložio Savjetu da odluči o zahtjevu podnosioca.

“Stav Upravnog suda je jasan - mišljenje Savjeta je obavezan uslov da bi se izvršila promjena u katastru, odnosno preduslov za pretvaranje društvene svojine u privatnu. Do sada smo imali nekoliko predmeta gdje je pretvaranje svojine od strane Uprave za nekretnine i Ministarstva finansija vršeno suprotno Zakonu, odnosno bez mišljenja Savjeta. Za sud, to je velika zloupotreba zakona”, poručio je Radulović.

Galerija

Mirjana Milić FOTO: Boris Pejović

( Dragana Babović )