Kultura se polako vraća u Nikšić

U oktobru prošle godine na „Sceni 213“ počelo se sa prikazivanjem filmova a od oktobra ove godine krenuo je redovni pozorišni repertoar – jedna predstava nedjeljno

417 pregleda16 komentar(a)
18.11.2013. 17:57h

U Nikšiću je srušeno pozorište, bioskopski život je stagnirao dvadesetak godina, ugašene su tribine „Rade Tomov“ i „Nikšićki književni susreti“ i Nikšićani su uglavnom, kada je o kulturi riječ, živjeli od sjećanja i tradicije.

U oktobru prošle godine na „Sceni 213“ počelo se sa prikazivanjem filmova. Od oktobra ove godine krenuo je redovni pozorišni repertoar – jedna predstava nedjeljno. Književne tribine ponovo kreću - jedna ove, a druge naredne godine, od 6.decembra koncerti klasične muzike – po jedan mjesečno. Vraća li se to kultura u grad koji je decenijama bio simbol, a onda ostao na margini kulturnih dešavanja?

Pola zaposlenih – prekobrojni

„Nikšić ima izuzetnu kulturnu tradiciju i podlogu i u teškim vremenima, kada ne mogu da se organizuju neke manifestacije, postoji to kulturno nasljeđe koje koristimo ali koje moramo njegovati i unapređivati ga. Iako smo u teškoj situaciji, obezbijedićemo maksimalno sredstava da kultura ponovo bude ono po čemu je ovaj grad uvijek bio prepoznatljiv. Međutim, i institucije kulture u ovom gradu moraju se potruditi da same pronađu sredstva. Danas postoji mnogo konkursa na kojima se mogu dobiti sredstva – Igre na sreću, resorno ministarstvo, prekogranična saradnja. Mnogo zavisi i od njih u kakvim će uslovima da rade, i u narednom periodu moraju te šanse iskoristiti. Što se nas tiče, mi ćemo im davati pomoć – počev od logističke do materijalne”, kaže za “Vijesti” potpredsjednik Opštine Milorad-Guto Jovanović, zadužen za kulturu grada.

U Nikšiću postoje četiri ustanove kulture – “Zahumlje”, Centar za kulturu, “Stari grad Anderva” i pozorište. Zakonom o lokalnoj upravi, koji će u Skupštini biti usvojen do kraja godine, predviđene su reforme – doći će do spajanja određenih ustanova, a razdvajanja drugih. O tome će lokalna uprava donijeti odluku nakon usvajanja zakona, a do tada moraju riješiti veliki problem – višak radnika, jer u ove četiri ustanove skoro polovina zaposlenih je prekobrojna i to uglavnom zbog činjenice da je pred prošlogodišnje izbore prethodna vlast zaposlila 64 nova radnika pa je broj zaposlenih u ustanovama kulture porastao sa 85 na 149.

Most na Moštanici (Foto: Ivan Petrušić)

“Kada sam došao na ovo mjesto cilj mi je bio da pokrenemo kulturu Nikšića koliko je to moguće u ovakvim uslovima. Našao sam veoma tešku finansijsku situaciju i prevelik broj radnika u javnim ustanovama koje se bave kulturom. U četiri institucije kulture ukupno ima 149 radnika – Pozorište ima 40, Centar za kulturu 57, Anderva 23 i Zahumlje 29. Centar za kulturu ima najmanji višak radnika jer u sklopu njega funkcionišu dvije biblioteke, galerija, muzej, ‘Scena 213’. Prema nekim procjenama, višak je oko 70 radnika, skoro polovina zaposlenih. Brzo ćemo raspisati konkurse za izbor novih direktora kako bi ušli u posao oko sistematizacije radnih mjesta. Sistematizaciju će uraditi oni sami uz pomoć Opštine, a mi ćemo im pomoći i oko sredstava za socijalni program”, kazao je Jovanović.

Publika se stvara

„Zahumlje“ je, kaže potpredsjednik Opštine, ponos grada, što se kulture tiče, i primjer kako treba raditi.

“Iako je u pitanju amatersko društvo, rade kao da su profesionalci. Pored sjajnih programa imaju i drugih sadržaja, veliki broj članova i mislim da oni mogu biti primjer kako treba raditi. Svakako da pohvale zaslužuje direktor Vojo Krivokapić koji je tamo maltene danonoćno i koji sa ljubavlju radi svoj posao”, kaže Jovanović i dodaje da im dramaturg Obrad Nenezić pomaže da ožive kulturni život grada pod Trebjesom.

Od oktobra svake sedmice na “Sceni 213” odigrava se po jedna pozorišna predstava. Potpredsjednik Opštine obećava da će obezbijediti sredstva da Nikšićko pozorište ima i sopstvenu produkciju jer, kako reče, pozorište nema svrhe ako nema svojih predstava. Krenuće i sa programima za najmlađe, a na proljeće će članovi “Zahumlja” i Nikšićkog pozorišta obilaziti učenike svih nikšićkih škola, sa posebnim akcentom na one u prigradskim i seoskim područjima, jer publika je nešto što se stvara, a najbolje je početi od malena.

Carev most u Nikšiću (Foto: Ivan Petrušić)

“Planirali smo da ove godine počnemo sa obnovom tribine ‘Rade Tomov’ i da jednom mjesečno imamo književne večeri. Kod Ministarstva kulture smo konkurisali da se naredne godine obnove ‘Nikšićki književni susreti’, manifestacija koja je bila prepoznatljiva i u bivšoj Jugoslaviji. Napravljen je projekat kako bismo sve kvalitetne pisce sa prostora bivše Jugoslavije doveli u Nikšić. Ove tribine radićemo sa književnom zajednicom ‘Vladimir Mijušković’ i Filozofskim fakultetom, kako bi dobile na kvalitetu i kako bismo uključili i studente sa studijskih programa koji se bave književnošću. Imamo sjajnu salu u Muzičkoj školi i planirali smo da jednom mjesečno organizujemo koncert klasične muzike. Počinjemo 6. decembra kada će nam američka ambasada donirati jedan koncert”, kaže potpredsjednik Opštine i dodaje da se veća pažnja mora posvetiti gradskoj biblioteci kako bi se povećao i fond knjiga i broj članova.

Do marta naredne godine biće završeni građevinski radovi na sali „18. septembar“ a njeno otvaranje planirano je za septembar naredne godine, s tim što će se na „Sceni 213“ i dalje održavati manje umjetničke forme.

Nikšić 2014. u fokusu

Naredna, 2014. godina, prema riječima Jovanovića, biće presudna za grad pod Trebjesom, kada je kultura u pitanju, jer je sa ministarstvom i ministrom Branislavom Mićunovićem dogovoreno da Nikšić bude u centru interesovanja.

Unutrašnjost dvorca kralja Nikole u Nikšiću (Foto: Ivan Petrušić)

“Dogovarali smo se u dva pravca – oko obnove kulturno-istorijskih spomenika i programskih aktivnosti. Naredne godine počeće se sa sanacijom Dvorca kralja Nikole, jednog od najljepših dvoraca u Crnoj Gori i najvećeg spomenika kulture u Nikšiću, a prema procjeni stručnjaka, vrijednost radova će iznositi oko 2,5 miliona eura. Uradiće se rekonstrukcija mosta na Moštanici i Carevog mosta i valorizacija Crvene stijene – najvećeg i najznačajnijeg arheološkog nalazišta na Balkanu.

Napravićemo prilazni put do pećine i vjerovatno ćemo uraditi monografiju. Svi ovi projekti bi trebalo da uđu u državni budžet”, kazao je Jovanović.

Galerija